Nisam u prvome redu zagovarateljica kapitalizma nego egoizma. Ali nije najvažniji egoizam nego razum. Kada bismo priznali prevlast razuma i dosljedno ga provodili, sve bi drugo iz njega slijedilo. Prevlast razuma bila je i ostaje bit mojega djela i objektivizma - tako je govorila Ayn Rand, autorica bestselera “Veličanstveni izvor” objavljenog 1943. godina, a čiji će hrvatski prijevod prvi put biti objavljen u izdanju Jutarnjeg lista.
Teški počeci
Rand je rođena kao Alisa Zinovjevna Rosenbaum u bogatoj obitelji u Sankt Peterburgu 1905. Kao jedna od prvih žena kojima je bilo dopušteno visoko obrazovanje, u istom gradu 1925. diplomirala je filozofiju i povijest. Ubrzo nakon završetka studija otputovala je u posjet rođacima u Chicago, a od svojih roditelja i sestara oprostila se rečenicom: “Kad se vratim, bit ću slavna”.
U Rusiju se nikad nije vratila, a u Ameriku se zaljubila na prvi pogled. Nakon kratkog razdoblja u Chicagu, seli se u Hollywoodu gdje je počela koristiti ime pod kojim je danas poznata te započinje suradnju s redateljem Cecil B. DeMilleom, radeći kao scenaristica.
Prvi roman “We the Living” objavila je 1936. Četrdesetih se počinje baviti političkim aktivizmom te radi na nekoliko paralelnih poslova kako bi preživjela. Svakodnevne muke prekinuo je izlazak “Veličanstvenog izvora”, roman o beskompromisnom mladom arhitektu Howardu Roarku, navodno inspiriran Frankom Lloydom Wrightom, koji se bori za novi pristup arhitekturi.
Brojni prijevodi
Rand je Roarka opisala kao “utjelovljenje ljudskog duha, a njegovu borbu trijumfom individualizma nad kolektivizmom”. Dvanaest izdavača odbilo je rukopis, sve dok ga konačno nije prihvatio Bobbs-Merrill Company, na inzistiranje urednika Archibalda Ogdena. Njegovo inzistiranje pokazalo se ispravnim, djelo je postiglo golemi uspjeh, prodano je u milijunima primjerka i prevedeno na brojne jezike.
Odustanje od proze
Kompanija Warner Brothers odmah je kupila prava za filmsku ekranizaciju, a glavna uloga u filmu iz 1949. bila je povjerena Garyju Cooperu. Premda je pisala scenarij, Rand se ta ekranizacija nikad nije svidjela. Početkom 50-ih prošlog stoljeća spisateljica se seli u New York gdje okuplja skupinu političkih istomišljenika, među kojima je bio i tad mladi Alan Greenspan, ekonomist koji je 1987. do 2006. bio na čelu američkih Federalnih rezervi ili Američke središnje banke. Godine 1957. objavljuje kontroverzni roman “Pobunjeni Atlas”. Nezadovoljan kritikom koja je izašla u New York Timesu, Greenspan je uputio pismo uredništvo u kojem je roman opisao kao “slavlje života i sreće”.
Nakon “Pobunjenog Atlasa”, Rand je prestala pisati prozu, ali je sve do svoje smrti 1982. pisala eseje te predavala na najprestižnijim sveučilištima propagirajući filozofsko-politički pravac “objektivizam”, odnosno ideju da su pojedinac i njegovi interesi važniji od društva. Slavljenje individualizma i poduzetničkog duha prisutno je u svim romanima koje je objavila.
Njezini istupi i zagovoranje laissez-faire kapitalizma rijetko kad su nalazili na odobravanje intelektualno-književne elite, ali čitatelji je i dalje vole, baš kao i biznismeni i glumci. Među njezinim obožavateljim tako su, primjerice, Angelina Jolie, Brad Pitt, Christina Ricci, Rob Lowe i Eva Mendes koja je izjavila kako svaki njezin potencijalni dečko mora voljeti Ayn Rand. Za Hugha Hefnera “Veličanstveni izvor” je “spomenik ljudskoj potrazi za osobnom slobodom”, dok ju je Farah Fawcett smatrala književnom genijalkom.
Inspiracija filmašima
Za ekranizaciju “Pobunjenoga Atlasa” bili su zainteresirani i Clint Eastwood i Robert Redford. Godišnje se u SAD-u proda oko pola milijuna primjeraka njezinih knjige.
O burnom životu Ayn Rand snimljena su dva filma - dokumentarac “Ayn Rand: A Sense of Life” iz 1997. koji je bio nominiran za Oscara te “The Passion of Ayn Rand” nagrađivani film iz 1999. godine u kojem su naslovne uloge tumačili Helen Mirren i Peter Fonda. (A.M.)
