Izostanak dogovora o ustavnim promjenama mogao bi Hrvatskoj komplicirati i usporiti pristupanje EU - upozorila je šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić. Nije zapelo samo na glasanju dijaspore. Dogovaranje vlasti i opozicije daleko od očiju javnosti, Šeksovi manevri i trgovina ispod stola, neprincipijelne koalicije, svi ti pokušaji da se stranački i dnevnopolitički interesi pretoče u ustavnu normu mogli bi na koncu rezultirati čudovišnim prekrajanjem temeljnog državnog dokumenta.
SDP-ov Neven Mimica prošlog je tjedna kao neprimjereno prozvao reduciranje biračkog prava dijaspore (što njegova stranka inače traži) s istodobnom ekspanzijom tih prava za nacionalne manjine. Premda je Furio Radin na to vrisnuo da se SDP našao na pozicijama HDZ-a, evidentan je nedostatak konzistentnosti, pa čak i pravi disbalans između pojedinih predloženih inovacija. Javnost institut izborne participacije dijaspore često povezuje s glasanjem manjina, pa je Mimičinu intervenciju moguće vidjeti kao realnost i svjesno upozorenje, ali i kao pokušaj pomoći Jadranki Kosor. Premijerka se našla u procijepu. S jedne strane, manjine su joj koalicijski partner, dodatno pravo glasa staro je obećanje. S druge strane, HDZ teško može progutati da pozitivno diskriminira nacionalne manjine i istodobno sreže dijasporu.
Drugo, predloženo rješenje da manjine ispod 1,5 % zastupljenosti u stanovništvu - dakle, ne i Srbi kojih je više - dobiju dvostruko pravo glasa, da mogu glasati i na općim izborima i za svoje posebne zastupnike, neće riješiti problem da manjinci u Sabor ulaze s niskom izbornom podrškom. Neki su izabrani i s manje od 500 glasova. A odlučuju s jednakim pravom kao i oni kojima je za ulazak u parlament trebalo 20-ak i više tisuća glasova. Nije moguće zanemariti ni mišljenje da manjine, s osam ili devet sabornika, što je proporcionalno daleko iznad njihova učešća u stanovništvu, već uživaju pozitivnu diskriminaciju. Treće, problematično je i rješenje po kojem bi trebali glasati pripadnici srpske zajednice.
Nema objašnjenja zašto se pravi razlika između malih manjina, onih do 1,5 %, i Srba, kojih ima oko četiri %, ali njihovi su predstavnici, zanimljivo, odustali od dvostrukog prava glasa, s tim da im ostaju zajamčena tri, a ovisno o izbornim rezultatima, moguće i četiri zastupnika. Međutim, sporno je i javnosti dosad uglavnom nepoznato da je za Srbe skrojen poseban model po kojem izborni pobjednik nosi sve. Sva srpska mjesta u parlamentu idu listi koja osvoji najviše glasova. Kao da cijeli Sabor zaposjednu zastupnici samo najjače stranke!
Veljko Đakula, šef jedne od srpskih strančica, tvrdi da se tako pogoduje dosad dominantnom SDSS-u i cementira njegov politički monopol. Logično zvuče i objašnjenja da je riječ o trgovini HDZ-a i SDSS-a. Dvostruko pravo glasa za srpsku zajednicu konvergiralo bi SDP-u. Istraživanja pokazuju da njeni pripadnici većinom glasaju za lijeve stranke. Zato je Šeks skovao dogovor: za odricanje od dvostrukog prava glasa SDSS-u poklanja ekskluzivnu poziciju jedinog zastupnika Srba.
