ZAGREB - U nedjelju, 29. studenog, na treći dan Bajrama, više od 57 posto Švicaraca izjasnilo se za zabranu minareta u toj zemlji.
- Neugodno sam iznenađen što se ovo dogodilo baš u Švicarskoj, koju smatram najdemokratskijom zemljom, primjerom vjerske tolerancije i multietničnosti. Zgrožen sam objašnjenjem da su minareti simboli ‘islamizacije Švicarske’ te da vode ‘uvođenju šerijata’! Minaret nije političko, nego vjersko obilježje, a šerijat nije na snazi ni u mnogim većinski muslimanskim zemljama. Sve je još bizarnije kada znamo da je u Švicarskoj većina muslimana iz zemalja bivše Jugoslavije te Albanije i Turske, gdje je tradicija sekularizma jaka - kaže Ševko ef. Omerbašić, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. Njega zabrinjava što je “tako uvredljiva kampanja uspjela”.
Razmjeri histerije
Saborski zastupnik Šemso Tanković razloge vidi u “islamofobiji koja se od nekih krugova planski širi od napada na New York 2001. te ponekad poprima razmjere histerije”.
- Švicarska će kao zemlja razvijene demokracije znati riješiti taj problem, ali me brinu reakcije u drugim zemljama koje se ne mogu pohvaliti tako razvijenom tolerancijom - kaže Tanković.
Predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske Preporod Senad Nanić kaže kako je objašnjenje desničarskih političara da minareti predstavljaju prijetnju švicarskoj kulturnoj baštini osporivo jer je islamska arhitektura utjecala na razvoj gotike i renesanse, a minareti na razvoj crkvenih zvonika.
- Nadam se da ovo neće izazvati domino-efekt u Europi, kao ni neprimjerenu reakciju u islamskim zemljama, što bi dodatno opteretilo odnose kršćana i muslimana - kaže Ševko Omerbašić.
Kulturološki razdor
Nanić smatra da se kulturološki razdor želi umjetno unijeti unutar civilizacije kojoj su i islam i kršćanstvo sastavni dio. Omerbašić nastavlja da je zabrana gradnje minareta napad na vjersku slobodu, ali ističe da je zadovoljan reakcijama kršćanskih klerika u Švicarskoj, koji su osudili rezultat referenduma.
- Taj je rezultat izraz netolerancije prema manjinskoj vjerskoj zajednici. No, broj od 400.000 muslimana nije zanemariv i muslimanima treba dati slobodu da grade vjerske objekte. S njima treba dogovarati gdje i kako graditi minarete da se uklope u tracionalni krajolik Švicarske, koja je osjetljiva na svoju tradiciju i povijesna prava - kaže teolog Adalbert Rebić.
- Ovo možemo vidjeti i kroz prizmu određene ugroženosti zapadnih vrijednosti, koje su se isticale kao paradigmatske za našu civilizaciju. Nama s ovih prostora često se spočitavala netolerancija i potreba da se ugledamo na te vrijednosti. Pretjerano je govoriti o sumraku tih vrijednosti, ali moramo biti oprezni. Ne želim iščitati samo strah od muslimana i islama kao nečega što bi ugrozilo kulturne i društvene temelje Švicarske, nego da je u jeku recesije iskazan i strah od imigranata - kaže Nanić.
Autohtoni muslimani
Omerbašić kaže da su u Hrvatskoj međuvjerski odnosi zadovoljavajući.
- U Hrvatskoj živi oko 60 tisuća muslimana, koji su ovdje autohtoni. Postoje dva minareta, u Zagrebu i Gunji. Nakon dugo natezanja postignut je sporazum o gradnji džamije u Rijeci, a isto bi se trebalo dogovoriti i u Sisku i Osijeku - kaže Omerbašić.
Svijet protiv švicarske odluke
Zagreb - Dan nakon referenduma, na kojem su birači odlučili da žele zabranu gradnje minareta, kritike na račun Švicarske pljušte sa svih strana. Brojne muslimanske, ali i europske države, vjerski vođe i predstavnici vjerskih organizacija te grupe za zaštitu ljudskih prava ostali su zatečeni i neugodno iznenađeni odlukom Švicaraca, koju ocjenjuju kao znak straha i predrasuda prema muslimanima. Dok su desničarski ekstremisti diljem Europe pozdravljali rezultat referenduma, a Švicarci koji se protive zabrani prosvjedovali noseći transparente s natpisom “Ovo nije moja Švicarska”, ministrica pravosuđa Švicarske Eveline Widmer-Schlumpf pokušala je svjetskoj javnosti objasniti da referendum o zabrani gradnje minareta “nije bio referendum protiv islama nego glas usmjeren protiv funda-mentalizma”. Nije pomoglo. Naime, popis država u kojima su istaknuti političari ili vjerski vođe referendum dočekali s negodovanjem sve je duži. Na njemu se već nalaze Švedska, Francuska, Njemačka, Vati-kan, Maroko, Libanon, Indonezija, Egipat te Pakistan. Većina muslimanskih vjerskih vođa koji su se oglasili i osudili odluku pozvali su musli-mane diljem svijeta da rezultat referenduma prihvate mirno. Na “poš-tovanje, ali ne i prihvaćanje” odluke švicarske većine pozvao je i Youssef Ibram, imam najveće džamije u Švicarskoj, one u Ženevi. M. Hrupić
