Iako je starenje neizbježna životna činjenica, hrvatska znanstvenica dr. Iva Tolić-Norrelykke pokazala je u uglednom znanstvenom časopisu Current Biology da postoji kvasac koji ostaje vječno mlad. Kvasac afričkog piva jedinstvena je vrsta jer se pomlađuje svaki put kad se reproducira.
- Otprije je poznato da se čak i mikrobi ne dijele u dvije točno identične stanice kćeri. Jedna stanica kći dobiva stariji, često neispravni, stanični materijal i stoga stari, a druga je opremljena novim, potpuno funkcionalnim materijalom te je tako pomlađena. Dakle, mikrobi stvaraju potomke mlađe od roditelja, a sami roditelji stare, kao što je to slučaj s ljudima - rekla je dr. Iva Tolić-Norrelykke, voditeljica međunarodne istraživačke skupine u Institutu za staničnu biologiju i genetiku Max Planck u Dresdenu.
HRVATSKI ZNANSTVENICI OTKRILI TAJNU DIJELJENJA STANICA Novo otkriće pomoći će u liječenju raka
Hrvatska znanstvenica i njezini suradnici pokazali su da je kvasac afričkog piva, za razliku od drugih vrsta mikroba, imun na starenje kada se reproducira pod povoljnim uvjetima rasta. Tada obje stanice kćeri nasljeđuju jednak udio starog staničnog materijala. - Kad se, pak, stanice tog kvasca podvrgnu negativnim utjecajima poput štetnih kemikalija ili visoke temperature, kvasac počne starjeti.
Pod takvim se stresnim uvjetima kvasac počne dijeliti na mlađe i starije stanice kćeri, baš kao i ostale vrste stanica - pojasnila je dr. Tolić-Norrelykke.
- Dok starije stanice sve više stare i na kraju umru, mlađe se reproduciraju bez problema, čak i u teškim uvjetima - dodala je I. Tolić-Nřrrelykke koja kvasac afričkog piva istražuje od 2001. Ona smatra kako bi se spoznaje o kvascu afričkog piva u budućnosti mogle iskoristiti za usporavanje starenje kod ljudi.
- Prvo moramo istražiti koji su molekularni mehanizmi odgovorni za to što taj kvasac ne stari, dok ostali slični jednostanični organizmi podliježu starenju. Moguće je da taj kvasac posjeduje vrlo efikasne mehanizme popravka oštećenja u stanici - rekla je dr. Tolić-Norrelykke.
- Tek kada to budemo razumjeli na molekularnoj razini, moći ćemo razmišljati kako modificirati ljudske stanice da bi u njima funkcionirali neki od tih mehanizama regeneracije - dodala je, istaknuvši da je riječ o dugoročnim istraživanjima.
Starenje je jedan od najsloženijih bioloških procesa i ima mnogo uzroka. - Čak i na razini stanice brojni mehanizmi utječu na starenje. U ljudskim se stanicama pri svakoj staničnoj diobi skraćuju krajevi kromosoma, tzv. telomere. Osim toga, stare stanice nakupljaju štetne tvari - pojasnila je I. Tolić-Norrelykke.
Naša sugovornica smatra da neće biti moguće potpuno zaustaviti starenje, nego ga samo usporiti. - Načini za usporavanje starosti obuhvaćat će i dalje zdravu prehranu, izbjegavanje stresa, tjelesnu aktivnost, uz mogući dodatak hormonskih terapija, lijekova za čišćenje štetnih tvari i popravak mutacija, a možda i direktne genetske manipulacije - zaključila je Iva Tolić-Norrelykke.