ZAGREB - Kad neuglednim podvožnjakom prođete ispod željezničke pruge u produžetku Runjaninove ulice, udaljene desetak minuta hoda od Kazališnog trga, zakoračit ćete u slamove čiju bijedu i ružnoću ne može zakloniti ni moderna arhitektura, u novije doba izrasla u toj zapuštenoj četvrti. Stambeno-poslovna zona zapadnog dijela Martinovke, omeđena Koturaškom i Miramarskom ulicom, Ulicom grada Vukovara i Savskom cestom, od starogradske spomeničke jezgre, odnosno Zelene potkove, odijeljena samo prugom, stvarni je početak Novog Zagreba.
Neiskorišteni potencijali
To je područje golemih suprotnosti i neiskorištenih potencijala: s jedne su strane velebne stambene i poslovne zgrade - Elektrotehnički fakultet, Croatia osiguranje, Europapress holding, Hypo Alpe-Adria-Bank, Hrvatska elektroprivreda, Sportska dvorana Martinovka, Ministarstvo unutarnjih poslova itd. - a s druge potleušice bez osnovnih higijensko-sanitarnih uvjeta, zbrda-zdola skladišta, odlagališta otpada i oronule zgrade neprepoznatljive namjene... U istočnom je dijelu Martinovke, omeđenom Strojarskom ulicom, Poglavarstvo grada Zagreba, Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski”, tvornica “Janko Gredelj” i ruglo od Paromlina.
Umjesto da postane prestižni zagrebački City, Martinovka je Slum Dog City, a ukupni dojam urbane i arhitektonske zapuštenosti ne mogu popraviti ni suvremene stambene i poslovne zgrade implementirane u opći urbani i graditeljski kaos. Cijela zona jednostavno vapi za temeljitom urbanističko-arhitektonskom rekonstrukcijom, kojom bi se to iznimno vrijedno gradsko područje preobrazilo u elitnu četvrt.
Auto Odak, tvrtka za prijevoz specijalnih i klasičnih tereta u domaćem i međunarodnom prometu, svojim je teškim terenskim vozilima i dizalicama zaposjeo golem prostor i zakrčio dio Koturaške ulice koju koristi kao vlastito dvorište, jer nema tih pauka koji bi je u tome onemogućili. Na pločnicima i kolniku oštećenja su izazvana manevriranjem teških kamiona, a usred tog deponija ružnoće nagorjela je zgrada koja nagrđuje cijelu okolinu.
Život u potleušicama
Nedaleko od tog mjesta, u Koturaškoj 39, u tridesetak četvornih metara prostora koji bi se jedva mogao nazvati stambenim, žive Marija i Žarko Kirasić koji je do umirovljenja radio u Elektroprivredi, a sada za taj kućerak kupljen 1994. otplaćuje kredit od 160 kuna na mjesec.
U njihovu susjedstvu, još od 1974., u kućici površine 40-ak kvadrata, zaklonjenoj visokom stambenom zgradom, žive Štefica Pataja i Osman Salkić. Djeca im pohađaju obližnju školu, zadovoljni su lokacijom i kažu kako se nikad ne bi selili s tog mjesta, a nitko im dosad nije ni ponudio otkup terena na kojem je njihova kuća.
Zeleni pojas ispred sedmerokatnice u Unskoj ulici najveće je smetlište na Martinovki: unutar šipražja urušena je baraka, gomile opasnog otpada vrebaju neko neoprezno dijete, a s tog se odlagališta svega i svačega širi nesnosan smrad.
U Koranskoj su još u funkciji ulične crpke za vodu, u Bednjanskoj se, nedaleko od napuštenog prebivališta Roma, nalazi Teatar Bagatella, a na uglu Miramarske i Bednjanske raščišćava se teren za gradnju poslovnog objekta na toj superatraktivnoj lokaciji, donedavno mjestu neuglednih potleušica.
Rekonstrukcija cijele četvrti predviđa i nova prometno-cestovna rješenja. Buduća Sveučilišna aleja (čiji je jedan krak dovršen do križanja s Ulicom grada Vukovara) produljila bi se novim podvožnjakom sve do Runjaninove ulice i Botaničkog vrta, odnosno Državnog arhiva na Marulićevu trgu. Sadašnja bi se Koturaška ulica ispravila, proširila i nadsvodila Miramarsku ulicu.
Ideja o Sveučilišnoj aleji, kao važnoj prometnici u smjeru sjever-jug, postoji još od šezdesetih godina. S vremenom je prepoznat njezin potencijal pješačke osi koja bi povijesnu jezgru - zgradu Rektorata, HNK, Državnog arhiva... - podvožnjakom ispod željezničke pruge spajala s Elektrotehničkim fakultetom, Otvorenim sveučilištem, Filozofskim fakultetom, Strojarskim i brodograđevnim fakultetom i naposljetku izbijala na obale Save.
Nova trasa Koturaške
Jednako bi tako važna bila i nova trasa Koturaške ulice predviđena GUP-om: sa zakrivljenom linijom pruge Koturaška bi zatvarala kružni odsječak (lunetu), na kojem bi se sagradile podzemne garaže. Te bi garaže najvećim dijelom riješile problem parkiranja za stanovnike Martinovke, ali i za mnoge stanovnike Novog Zagreba koji bi ondje mogli parkirati automobile.
Martinovka je područje uz koje se vezuju najveći arhitektonski dometi šezdesetih godina: Galić, Ostrogović, Haberle, Tušek, Rakić, Nikšić, Rašica, Fabris i drugi veliki arhitekti svojim su ostvarenjima trajno obilježili tu četvrt. Pred nastavljačima je te slavne tradicije zadaća da dostojno nastave djelo svojih prethodnika. A na Gradu Zagrebu je da svoj Slum Dog City pretvori u prestižan City.
