više iz rubrike VIJESTI

ZAGREB - Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu danas je 300 studenata udruženo u Nezavisnu incijativu za pravo na besplatno obrazovanje točo u podne blokiralo nastavu.

Na taj su se korak odlučili kako bi od Vlade zatražili uvođenje besplatnog obrazovanja na svim razinama i promptno ukidanje visokih školarina.

"Zahtijevamo ukidanje svih oblika naplaćivanja visokoga obrazovanja; preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog... Pozivamo na solidarnost sve studente i profesore, ali i ostale građane jer opće i svima dostupno obrazovanje nije samo u interesu studenata nego i budućnosti cijelog društva", poručili su predstavnici Inicijative Vladi.

Poništili ispite zbog blokade Filozofskog

Školarine, osobito u ovakvoj visini, kod nas nisu nužnost Gvozden Flego

Ti su prosvjedi ponovno otvorili temu je li školovanje bez troškova moguće i mogu li si djeca iz siromašnih obitelji uopće priuštiti fakultet ili doktorski studij.

Za besplatno studiranje na svim razinama uoči izbora 2007. godine jasno se založio i ministar znanosti Dragan Primorac, no do danas na tom planu nema pomaka.

No, svi se slažu da treba nešto mijenjati.

Hitno ukidanje školarina svim studentima koji pokazuju zadovoljavajuću kvalitetu studiranja, odnosno ne padaju godine traži dr. Gvozden Flego, bivši ministar znanosti i saborski zastupnik SDP-a.

- Besplatno školovanje ne postoji nigdje, ali školarine nisu nužnost, osobito u ovakvoj visini. Moja kolegica platila je doktorski studij  u Švicarskoj  1300 franaka ili oko jedne trećine tamošnje prosječne plaće.  - kaže Flego.

Podržavam besplatno školstvo, pa i za doktorate Damir Boras

Istraživanje koje za svoj doktorski rad provodi Karin Doolan iz Instituta za društvena istraživanja pokazuje kako je zastupljenost djece iz obitelji s lošijim imovinskim statusom na zagrebačkim fakultetima vrlo loša - tek 6 posto od 642 ispitanih studenata dolazi iz siromašnijih obitelji.

S obzirom da Hrvatska nema razvijen sustav povoljnog studentskog kreditiranja ili stipendiranja, 91 posto ispitanika odgovara kako im studij financiraju roditelji, iz čega jasno proizlazi da oni s manjim primanjima djecu ni ne mogu poslati na studij. Školarine su pri tom samo jedna od stavki koja studentima, osobito onima koji stanuju izvan mjesta studiranja, onemogućavaju studij.

- Od 642 ispitanika izabrala sam njih 28 koje sam pratila tijekom prve godine studija. Od njih troje koji su bili iz siromašnijih obitelji, niti jedno nije uspjelo upisati drugu godinu, što prvenstveno pridajem činjenici da su vrijeme morali raditi i uzdržavati se. Napominjem da su svi upisali fakultete bez plaćanja, odnosno imali su dobre ocjene i uspjeh, i da su bili visokomotivirani. Iako brojke nisu reprezentativne, svakako ukazuju na problem - ističe Doolan.

U Hrvatskoj oko 55 posto studenata plaća školarinu, a tek 8 posto ih uspije ostvariti subvencionirani smještaj u studentskim domovima. Cijena stanovanja, hrane, udžbenika i života u mjestu u kojem ne živi obitelj ogromni su, stoga ne čudi podatak da dijete čija obitelj zarađauje manje od 2000 kuna mjesečno ima već u startu točno tri puta manju šansu za dolazak na studij od školskog kolege čiji roditelji zarađuju više od 10.000 kuna.

Veliki broj kolega, sveučilišnih profesora, sindikalista, pa i političara podržalo je danas studente Filozofskog fakulteta u njihovu prosvjedu i svi se slažu da bi troškovi studija trebali pojeftiniti.

 Nitko ne nudi konkretan model koji bi Hrvatska trebala primjeniti. Trebalo bi, kažu, tome pristupiti ozbiljno, provesti analize i istraživanja te ustanoviti što Hrvatskoj najbolje odgovara.

- Osobno podržavam ideju besplatnog školstva na svim razinama, pa i za doktorske studije, koji dosežu cijenu i do 100 tisuća dolara. Naš je cilj doći do barem 20 posto visokoobrazovanog kadra i smatram da je to rješenje koje našu državu može vući naprijed - smatra dr. Damir Boras, prodekan za znanost Filozofskog fakulteta i jedan od kandidata za dekana.

Iako je naglasio kako je prosvjed na fakultetu nelegelan i održan mimo demokratske procedure, podržava svoje studente. I njegova protukandidatkinja dr. Andrea Zlatar Violić pobornica je besplatnog obrazovanja te sadašnji način plaćanja smatra neodrživim. Ističe važnost razvoja sustava stipendija i kreditiranja studenata te tržišne isplativosti samih fakulteta.

- Ako sveučilište mora samo stvarati prihod, treba se orijentirati na tržišno isplative projekte i tražiti sponzorska sredstva, a ne stvari rješavati na najednostavniji način - glavarinom po studentu - smatra prof. Zlatar Violić. Posebno lošom smatra situaciju na doktorskim studijima koji su financijski nedohvatljivi i onima s prosječnim plaćama.

- A kako se uopće može kvalitetno studirati na doktorskom studiju, a istovremeno raditi? - pita se. Dekan Filozofskog fakulteta prof. Miljenko Jurković dans nije bio dostupan jer je na putu u Brazilu.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti dr. Vilim Ribić ovakav sustav smatra zločinačkom agresijom na pravo na obrazovanje običnih ljudi.

Ministar kaže: Za redovne je besplatno Obrazovanje u Hrvatskoj na svim je razinama besplatno kad se radi o redovitim učenicima, poručili su iz Ministarstva znanosti. Međutim, nisu spomenuli doktorske studije ni famozne “studente za osobne potrebe”, o čijem se statusu već dulje vodi rasprava. Istaknuli  su jefitin domski smještaj za studente, prešutjevši da ih tek osam posto taj smještaj uspije i dobiti.

PROTIV BESPLATNOG ŠKOLOVANJA Više se cijeni ono što se plaća Besplatno obrazovanje teško je ostvariv cilj i u mnogo bogatijim društvima od našega. Naš je problem i u tome što se ono besplatno još uvijek percipira i kao bezvrijedno. Neki stoga studiraju unedogled, a posljedice toga snose porezni obveznici. Plaćanje participacije u troškovima studija tako ima i ulogu davanja određene težine i važnosti samom studiranju. Naglašavam da studenti kod nas plaćaju samo simboličnu participaciju, jer realni troškovi cijelog studija, ovisno o studijskom programu, često dosežu 100 tisuća eura. Visoko obrazovanje je skupo i to treba cijeniti. Primjerice, na Denver Universityju školarina za jednu godinu košta 40.000 dolara. Godišnje primaju 1200 studenata, a prijavi im se njih 10.800. Studiranje je tamo životni projekt. U Hrvatskoj je tako nešto nezamislivo. Besplatno školovanje bih podržao samo za one koji doista studiraju i redovito polažu ispite. (G. Penić)

  ZA BESPLATNO ŠKOLOVANJE Svima jednako pravo na obrazovanje Podržavam studente u njihovim zahtjevima, pa i na ovaj malo radikalniji način. Studenti samo traže jednakost - da oni koji su bogati i oni koji nisu imaju jednako pravo na obrazovanje. Talentiranih pojedinaca ima u svim slojevima, a studenti, i ja zajedno s njima, samo tražimo da svi koji su sposobni imaju priliku obrazovati se. Jer, uvođenjem školarina obrazovanje se komercijalizira, a samim time utječe se na kritičko razmišljanje, dolazi do privatizacije školstva. Kada neki kažu da se u većini zemalja Europske Unije ne plaća obrazovanje, to baš i nije istina, jer u 14 zemalja EU školovanje se ne plaća. Gotovo sve skandinavske zemlje imaju besplatno školstvo, ali i one koje su nama bliže, primjerice, Češka  i Slovačka. Ako se iz proračuna financira gradnja dvorana, ne vidim zašto se taj novac ne bi uložio u obrazovanje. Istraživanja pokazuju da se plaćanjem školarina ne stimulira ranije završavanje studija. (G. Penić)

Hrvatske školarine su među višima u Europi U Češkoj, Poljskoj i Sloveniji ne plaća se studij, a najskuplji je, od 150 do 4640 eura, u V. Britaniji U zemljama Europe, a posebno u zemljama EU, u posljednje vrijeme smanjuje se udio pokrića troškova studiranja iz državnih proračuna. Po tom principu i Sveučilište u Zagrebu 2007. uvelo je linearno plaćanje školarina, što znači da prvi na listi ne plaća ništa, a onaj zadnji plaća maksimalnu školarinu. - U europskim zemljama ide se sa sustavom kreditiranja studenata i na taj način se pokušava uvesti veća odgovornost. U ovakvim uvjetima, kada je cijena studija sve veća, nerealno je očekivati da studiranje bude potpuno besplatno - rekao je rektor Aleksa Bjeliš. U Hrvatskoj školarina iznosi između 550 i 1250 eura. U Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i svim skandinavskim zemljama ne plaća se studij, dok su, primjerice, školarine u Austriji 727 eura, u Francuskoj od 4 do 800 eura, u Njemačkoj od 0 do 650 eura. Najviše su cijene u Velikoj Britaniji i kreću se od 150 pa sve do 4640 eura. (G. Penić)

Kristina Turčin