Škreb: Penzioneri su glavni rentijeri
ZAGREB - Bivši guverner HNB-a, Marko Škreb, ustvrdio je da su reforme stalne i da će biti nužne u sljedećim desetljećima, ali da svako društvo ima ograničen potencijal za promjene te da je najveća prepreka u Hrvatskoj rentijerski mentalitet.
Kao najvažnije rentijerske skupine Škreb prepoznaje umirovljenike, branitelje, zagovornike brodogradnje, one koji se bore za promjenu tečaja i redistribucijom mogu povećati vlastitu korist, one koji su za porezna izuzeća te neprincipijelne koalicije poput sindikata i umirovljenika.
- Najnoviji visoki zahtjevi umirovljeničkih skupina upućuju da je njihov osnovni pristup 'cijedi limun dok iz njega kapa'. Također je neprihvatljivo da dobitnici medalja na Olimpijskim igrama dobiju mirovine već nakon 35. godine - pojasnio je Škreb na konferenciji o izazovima dugoročnog razvoja Hrvatske na ZSEM-u, koja je uglavnom okupila ekonomiste koji su bili aktivni u državnoj službi tijekom 90-ih godina, a sada su u privatnom sektoru.
Svrstavši umirovljenike među glavne rentijere, Škreb je izazvao dosta reakcija, osobito profesora Ekonomskog fakulteta (Vojo Franičević) koji smatraju da umirovljenici ne ubiru rentu te da je razumljivo nezadovoljstvo onih koji danas odlaze u mirovinu s 1300 ili 1400 kuna.
Na konferenciji su ponovno došle do izražaja stare rovovske bitke ekonomista o tečaju, izvozu, industrijalizaciji i ostvarenim ekonomskim rezultatima u proteklom razdoblju. Ante Čičin-Šain, guverner HNB-a s početka 90-ih koji je u mirovini, smatra da nema mjesta učestalim žalopojkama i katastrofičnim predviđanjima, da su stope rasta i smanjenje nezaposlenosti znatni te da promjena tečaja ne može riješiti hrvatske probleme, nego treba više voditi računa o demografskim teškoćama i nedostacima pojedinih struka.
Uslijedio je vrlo emotivan nastup predvodnika druge grupe ekonomista, konzultanta Žarka Primorca, koji je dao drugačiju sliku Hrvatske. - Znatno zaostajemo za drugim tranzicijskim zemljama, imamo skroman izvoz i veliki trgovinski deficit, a glavni krivac za to je tečaj - rekao je Primorac, istaknuvši da je on jedan od onih koji smatraju da je rješenje u industrijalizaciji.
Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade i suvlasnik fonda Questus, napomenuo je da je umoran od ponavljanja istih stvari 14 godina te da konačno treba shvatiti kako Hrvatska ima drugačiju strukturu ekonomije, koja se temelji na uslugama.
- Kao privatni poduzetnik, znam da je teško u Hrvatskoj investirati i zaposliti ljude, a to nema veze ni s tečajem, ni s porezima - istaknuo je Škegro. Glavni problemi su državna uprava, pravosuđe, korupcija... Ekonomisti su još jednom pokazali da među njima vladaju nepomirljivosti o prošlosti i budućem hrvatskom razvoju, a jedini "kompromisni" stav ponudio je ekonomist Dinko Dubravčić koji se slaže s Primorcem da stanje nije dobro, ali sada je ključno pitanje što država može napraviti.
Marina Klepo
Kao najvažnije rentijerske skupine Škreb prepoznaje umirovljenike, branitelje, zagovornike brodogradnje, one koji se bore za promjenu tečaja i redistribucijom mogu povećati vlastitu korist, one koji su za porezna izuzeća te neprincipijelne koalicije poput sindikata i umirovljenika.
 Najnoviji visoki zahtjevi umirovljeničkih skupina upućuju da je njihov osnovni pristup 'cijedi limun dok iz njega kapa'. Također je neprihvatljivo da dobitnici medalja na Olimpijskim igrama dobiju mirovine već nakon 35. godine
Marko Škreb |
Svrstavši umirovljenike među glavne rentijere, Škreb je izazvao dosta reakcija, osobito profesora Ekonomskog fakulteta (Vojo Franičević) koji smatraju da umirovljenici ne ubiru rentu te da je razumljivo nezadovoljstvo onih koji danas odlaze u mirovinu s 1300 ili 1400 kuna.
Na konferenciji su ponovno došle do izražaja stare rovovske bitke ekonomista o tečaju, izvozu, industrijalizaciji i ostvarenim ekonomskim rezultatima u proteklom razdoblju. Ante Čičin-Šain, guverner HNB-a s početka 90-ih koji je u mirovini, smatra da nema mjesta učestalim žalopojkama i katastrofičnim predviđanjima, da su stope rasta i smanjenje nezaposlenosti znatni te da promjena tečaja ne može riješiti hrvatske probleme, nego treba više voditi računa o demografskim teškoćama i nedostacima pojedinih struka.
Uslijedio je vrlo emotivan nastup predvodnika druge grupe ekonomista, konzultanta Žarka Primorca, koji je dao drugačiju sliku Hrvatske. - Znatno zaostajemo za drugim tranzicijskim zemljama, imamo skroman izvoz i veliki trgovinski deficit, a glavni krivac za to je tečaj - rekao je Primorac, istaknuvši da je on jedan od onih koji smatraju da je rješenje u industrijalizaciji.
Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade i suvlasnik fonda Questus, napomenuo je da je umoran od ponavljanja istih stvari 14 godina te da konačno treba shvatiti kako Hrvatska ima drugačiju strukturu ekonomije, koja se temelji na uslugama.
- Kao privatni poduzetnik, znam da je teško u Hrvatskoj investirati i zaposliti ljude, a to nema veze ni s tečajem, ni s porezima - istaknuo je Škegro. Glavni problemi su državna uprava, pravosuđe, korupcija... Ekonomisti su još jednom pokazali da među njima vladaju nepomirljivosti o prošlosti i budućem hrvatskom razvoju, a jedini "kompromisni" stav ponudio je ekonomist Dinko Dubravčić koji se slaže s Primorcem da stanje nije dobro, ali sada je ključno pitanje što država može napraviti.
Marina Klepo
Broj preporuka: 0
