SPLIT - Najava premijerke Jadranke Kosor o odgodi drugog kruga natječaja za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta definitivno nikoga nije iznenadila - u ovih nekoliko mjeseci nijedan od potencijalnih ulagača nije niti posjetio škverove, a kamoli se zanimao kakvoga bi “mačka u vreći” kupio.
Ni najavljivanih sastanaka s upravama i sindikatima nije bilo koliko ih se najavljivalo, a novi bi trebao uslijediti ovih dana. - Kad smo nedavno otišli na sastanak s ministrom Đurom Popijačem, kazao nam je da nema vremena, ali i da se on u brodogradnju toliko i ne razumije - kaže nam predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić.
Potrošač državnog novca
Na koncu, pričaju i upravitelji i sindikalisti, možda je najvažnije i to da još nema glasova o najavljivanim promjenama uvjeta natječaja u odnosu na prvi krug koji je rezultirao krahom. - Uspjehu privatizacije zasigurno ne pridonosi ni opći stav u hrvatskoj javnosti da je brodogradnja isključivo potrošač državnog novca, požalio se predsjednik Uprave Brodosplita Srđan Kovač ovih dana splitsko-dalmatinskom županu Anti Sanaderu.
No, država očito novca za brodogradilišta nema, pa otud i premijerkino predviđanje da se treba početi pripremati i za “najcrnje scenarije” ne uspije li ni drugi krug privatizacije. Kako je nedavno Popijač kazao direktorima škverova, okvir natječaja se neće bitno mijenjati - i dalje cijena za Brodosplit, Kraljevicu i Brodotrogir ostaje jedna kuna, a za BSO i Uljanik nominalna vrijednost.
Pomorsko dobro
Ostaje upitan udio ulagačeva doprinosa u restrukturiranju kroz novu procjenu otkupne vrijednosti pomorskog dobra koje se izuzima iz temeljnog kapitala škverova. Najspornija situacija je s neodobravanjem državnih jamstava za kredite bez kojih nijedno brodogradilište ne može ući u proizvodnju novih brodova.
- Ne dobijemo li jamstva, nema nam budućnosti - očito je netko zaključio da hrvatskoj industrija ne treba - kaže Šegvić. Procjenjuje se da su ukupni dugovi svih brodogradilišta 12 milijardi kuna, od čega je 8,5 pokriveno državnim jamstvima (2010. se očekuje aktiviranje tri milijarde).
Ironično je da škverovi ne mogu u domaćim bankama dobiti ni jednu kunu kredita, čak i kad bi bilo jamstava, dok su recimo Brodotrogir i Brodosplit dobili odobrenje za kredite od 200 milijuna dolara kod nekih inozemnih banaka, ali opet ne mogu dobiti novac dok Šuker ne odobri jamstva.
Zatvoreni krug
Tako smo pred zatvorenim krugom: dugovi rastu jer brodogradilišta ne proizvode brodove, a ne mogu ih proizvoditi jer ne mogu dobiti državne garancije za kredite bez kojih se ne može zavariti ni jedna ploča na navozima. Sad se čini da sve ovisi o (ne)uspjehu drugog privatizacijskog kruga - ako i on propadne, vrlo je izvjesno da će za sobom povući i škverove, s tisućama novih nezaposlenih.
A koliko se može čuti, jedini koji bi za neki škver, onaj u Kraljevici, bio jače zainteresiran je Filip Zepter, koji je tamo ovih dana završio svoju novu jahtu. U brodogradilištima misle da Vlada nije dovoljno razradila “varijantu A”, odnosno prodaju, pa odmah počinje najavljivati “varijantu B”, odnosno one Kosoričine crne scenarije, a po mnogima bi stečaj zapravo značio likvidaciju, a onda, vjerojatno, i žestoki otpor sindikata. Već je osvanuo i grafit koji kaže: “Odu li nam škverovi, doći će vam Grčka”.
Spevec: Bez jamstava nema prodaje
U ovom je trenutku vrlo teško naći kupca ako država najveći dio jamstava ne preuzme na sebe. Može se pretpostaviti da će to biti sastavni dio novog natječaja za privatizaciju škverova - istaknula je jučer Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Prema procjenama Željka Lovrinčevića, državna jamstva premašila su iznos od osam milijardi kuna.
Država će prije raspisivanja natječaja za drugi pokušaj privatizacije škverova morati riješiti i pitanje pomorskog dobra.
Ante Babić, neovisni ekonomist, dodaje da je puno važnije riješiti pitanje pomorskog dobra kako se ne bi dogodilo da potencijalni ulagač za jednu kunu dobije “prvi red do mora”, koji će potom moći prenamijeniti u drugu djelatnost. (A. M.)
