INTERVJU S MINISTROM

Slavko Linić za Magazin: Ako Mađari žele rat oko Ine, onda će ga i imati!

  • Goran Mehkek/CROPIX

Objavljeno: 29.04.2012

Ministar financija Slavko Linić kao da je procvjetao otkako se vratio u Banske dvore. Djeluje vrlo sigurno i zadovoljno. Unatoč prilikama koje nikoga ne mogu činiti sretnim. Pokazuje nevjerojatnu radnu energiju. Nikako ne sliči onom koleriku kakvim se nekada znao predstavljati kao saborski zastupnik.

Nazivali su ga SDP -ovim bulterijerom. Sada pokazuje smireno, ljubazno i strpljivo lice. Nije opijen ministarskom pozicijom. Takvu je funkciju već jednom odradio. Potpuno je fokusiran na posao. Posvećen pozivu. Želji da nešto napravi. Premda i dalje zna biti brutalno iskren, javnost na njega dobro reagira. Jer se vidi da ne laže. Jer ima petlje biti glasnik loših vijesti. Jer se ne bahati.

Povrh svega čini se kao da zna što radi. Ulijeva povjerenje. O teškim ekonomskim temama govori uvjereno i uživljeno, suvereno i s iskrom zanosa. Sve je on već vidio, sve prošao. U brodolomnim vremenima publika se lijepi na njegovo manifestno iskustvo i samopouzdanje.

Jesu li točne informacije da je Kukuriku Vlada uspjela proizvesti svojevrsni bum poreznih prihoda? Navodno su ukupni prihodi proračuna do polovice prošlog mjeseca porasli za gotovo sedam posto, odnosno za 1,5 milijardu kuna premašuju rezultate postignute lani u istom razdoblju?

- Istina je. Prihodi su iznad ostvarenja u prethodnoj godini, zahvaljujući u prvom redu većoj poreznoj disciplini. Možemo biti zadovoljni. Hrvatska postaje zemlja u kojoj se porezne obaveze počinju ozbiljno shvaćati. Dosad to nije bio slučaj.

Obračun s utajivačima

Pogleda li se struktura poreznih prihoda, što je razlog rasta? Vjerojatno ne samo pojačana disciplina. Nešto se valjda dobilo i povećanjem PDV-a?

- Povećani će se PDV osjetiti tek od idućeg mjeseca. Mislim da su postignuti rezultati povezani s Vladinom najavom da krećemo u nesmiljen obračun s poreznim utajivačima. Na svim stavkama bilježimo porast prihoda, jedini značajniji pad imamo u trošarinama od goriva. Unatoč konstantnom porastu cijena. Potrošnja benzina opada, građani Hrvatske mnogo se manje voze. Smanjenje je veliko: čak dvadesetak posto u odnosu na prethodnu godinu.

Što pokazuju podaci o poreznoj žetvi: da država financijski stoji dobro, a građani sve lošije?

- Ne bih rekao da su građani porezno više opterećeni ali, budimo iskreni, s obzirom na inflaciju, porast cijena i povećanje broja nezaposlenih, evidentno je da sve teže preživljavaju. No, moramo shvatiti da popravljanje standarda možemo očekivati tek kad budemo imali više radnih mjesta i kad dođe do gospodarskog rasta. Tek nakon toga može slijediti povećanje plaća.

S obzirom na tako dobro punjenje proračuna, jeste li možda pogriješili s povećanjem PDV-a? Je li to zapravo bilo nepotrebno?

- Nažalost, još uvijek trošimo više nego što imamo. I ove godine potrošit ćemo deset milijardi kuna više nego što možemo uprihoditi. Hrvatska mora doći na nulu. Očekujem da se to može postići tek potkraj mandata. Bez pozitivnog salda u proračunu nemoguće je početi sa smanjivanjem naših dugova.

Pitam to s obzirom na upozorenja da veći PDV ubija potrošnju, a stimulira, primjerice, već jako vidljiv prekogranični šoping?

- Moramo shvatiti da cilj povećanja PDV-a nije rast proračunskih prihoda, nego prebacivanje poreznog tereta s proizvodnje na potrošnju. Koliko smo smanjili doprinose na plaće i tako rasteretili gospodarstvo, toliko smo povećali PDV. Učinak na državni proračun je neutralan, ali to je bitka za konkurentnost hrvatske privrede. Iduće godine planiramo smanjiti doprinose na plaće za još dva posto.

Koliki bi se dio nenaplaćenih poreza mogao realizirati?

- Od devedesetih godina iznos nenaplaćenih poreza popeo se na pedesetak milijardi kuna. Polovica od tog iznosa vjerojatno je zauvijek nestala. Cilj nam je da preostalih 25 milijardi, što se vjerojatno može realizirati, stavimo u funkciju ozdravljenja gospodarstva, po modelu koji će uključivati suradnju svih involviranih, dužnika i vjerovnika, uključujući i banke.

Siromašni bogataši

Dokle se stiglo u obradi takozvanih siromašnih bogataša, onih navodno oko dvije tisuće osoba koje nemaju primanja, ali im je imovina svejedno respektabilna?

- Porezne uprave utvrđuju način stjecanja njihove imovine. Garantiram da ćemo u svim tim slučajevima ići do kraja. Baza podataka temeljena na OIB-u uskoro će biti kompletna i ništa se pred poreznicima više neće moći sakriti.

Ovih dana donosite i zakon koji će omogućiti objavljivanje imena poreznih dužnika. Navodno je već sama najava objave takvog stupa srama povećala naplatu i poreznu disciplinu. Čini se da je strah najefikasniji poreznik?

- Točno. Mnogi će izmiriti svoje dugove jer ne žele da im se imena nađu na tim listama. Ali mnogo je važnije što ćemo zakonima onemogućiti dosadašnju praksu da se plaćanje obaveza, poreznih ali i svih drugih, izbjegava nezakonitim manevrima s gašenjem prezaduženih firmi i prebacivanjem poslova na novoosnovane tvrtke. Porezna će uprava dobiti pravo sankcioniranja ne samo vlasnika trgovačkih društava koji izbjegavaju plaćanje nego i njihovih uprava i nadzornih odbora. Zakon će omogućiti naplatu i od njihove privatne imovine. Takvi će se slučajevi ubuduće rješavati u upravnom, a ne u sudskom postupku, čime dobivamo na brzini i efikasnosti. Zakonom ćemo postaviti okvir kako bi se problemi mogli rješavati dogovorom između dužnika i vjerovnika.

Zajedno s potpredsjednikom Vlade Čačićem uskoro biste trebali postati član Nadzornog odbora Ine. Europska komisija u svom se monitoringu o takvom rješenju negativno izjasnila. Premijer Milanović odgovorio je oštro, tvrdeći da Hrvatska mora štititi vlastite interese. Kako vi gledate na taj problem?

- Premijer Milanović više je puta jasno rekao da je Ina izuzetak, da su članovi hrvatske Vlade u njezinu NO-u nužnost isključivo s ciljem zaštite nacionalnih interesa. Ali Europska komisija svejedno sebi dopušta kritiku i protivi se takvom rješenju. Pitam se je li u ovom slučaju riječ o mađarskom utjecaju. Jer, Mađarska je ipak članica Europske Unije, a u MOL-u sigurno nisu sretni zbog našeg ulaska u nadzor Ine. Mađarska se strana ponaša na nedopustiv i sramotan način. Jer ako predsjednik Uprave Ine, inače Mađar, u jednom dnevnom listu dobije dvije stranice da izvrijeđa predsjednika Nadzornog odbora koji predstavlja hrvatsku Vladu, o čemu govorimo? O tome da Ina ima novca pa može zakupiti prostor i slati svoje poruke kroz novine? Takvo je ponašanje nezamislivo u svijetu.

Ina ipak ne zakupljuje novinski prostor. Pa i Jutarnji je radio intervju sa Zoltanom Aldottom, koji je kao predsjednik Inine uprave sigurno relevantan sugovornik. Mogu li u ovom slučaju biti đavolji odvjetnik? Mađari su uložili velik novac u Inu i vjerojatno smatraju da su na taj način stekli legitimno pravo da tvrtkom i upravljaju?

- Ali u ugovoru kojim je MOL kupio prvih 25 plus jednu dionicu u Ini stajala je i obaveza provođenja srednjoročnog programa razvoja: kompletna obnova dvije rafinerije i svih benzinskih postaja u Hrvatskoj, zatim milijun tona plasmana u Srbiju, preuzimanje slovenskog tržišta… Što je od svega toga napravljeno? Baš ništa!

Neizvršene obaveze

Tvrdite, znači, da se Mađari nisu držali ugovora?

- Tako je. To je razlog našeg spora. Uopće nije bitno koliki će tko udio imati u Ini. Može MOL reći da ne želi ugovor s hrvatskom Vladom. Nemamo ništa protiv! Ali da vidimo tko će onda lošije proći! Jer, budimo iskreni, za Hrvatsku najveća je šteta počinjena izostankom eksploatacije plina iz Jadrana. Račanova je Vlada na odlasku 2003. godine ostavila pet ili šest bušotina koje su bile istražene i koje je trebalo početi koristiti. Do dana današnjeg ništa od toga. Ali zato uvozimo 40 posto potrebnog plina. A znate što bi značila eksploatacija bušotina: zapošljavanje brodogradilišta, građenje i zapošljavanje platformi, sigurnost korištenja domaćeg plina, možda i izvoz… Nije se nastavilo ni s istraživačkim radovima. Jedina istraživačka platforma iznajmljena je i nije u Hrvatskoj. Sve u redu, ako neće, Mađari to ne moraju raditi. Ali ima tko hoće! Hoće li Rusi? Hoće! Već dvije godine pritišću. Ako MOL ne želi ispuniti preuzete obaveze, nego nastavlja ratovati s hrvatskom stranom, mi smo spremni i na takvu opciju. Ali to nije naš izbor. Naš je izbor kvalitetno partnerstvo u vođenju Ine i zaštiti Ininih interesa, ali to prije svega znači otvaranje radnih mjesta, ulaganje u bušotine i u benzinske postaje, razvoj.

Hoćete reći da se Ina pretvorila u podružnicu MOL-a?

- Ina je hrvatska kompanija, ali ljudi koji je vode rade to vrlo loše. To je ono što se mora promijeniti.

Jeste li im to rekli? Koliko znam, sastali ste se s mađarskim predstavnicima u upravi Ine?

- Da, rekli smo im sve vrlo jasno. Rekli smo da želimo biti partneri. Ali partneri koji će se dogovarati. Za razliku od Vlade Jadranke Kosor, koja je odredila da se lani polovica dobiti podijeli u dividendu, mi smo inzistirali da se sredstva iskoriste za razvoj kompanije. Ali kad su hrvatski članovi Uprave htjeli razgovarati o tome gdje ulagati, Mađari takvu raspravu nisu htjeli prihvatiti. Ništa nije odlučeno. A kad nema odluke, nema ni investiranja. Mislim da je njihov interes, za razliku od našeg, ne ulagati u Inu. To je ključna točka našeg sukoba.

Mađari tvrde da je suđenje Ivi Sanaderu politički proces?

- Ne zanima me. To je stvar pravosuđa. Neka se Mađari time ne bave. Neka se bave Inom. Neka kažu što će biti s rafinerijama u Sisku i Rijeci, s benzinskim postajama i bušotinama u Jadranu. To je ono što nas zanima.

Vi, dakle, ne vjerujete da je Sanader dobio od MOL-a 10 milijuna dolara?

- To je posao gospodina Bajića. Državni odvjetnik ima i sukno i škare. Sud će dati svoj pravorijek. Ali to za Inu nije bitno. Ništa ne znači. Ne želimo razgovarati o prošlosti. Mi smatramo da ugovor između dioničara ne valja i prva pretpostavka naše suradnje promjena je dosadašnjeg ugovora.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Broj preporuka: 29

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen