NEMA VIŠE ODGAĐANJA

SLIJEDE TRI GODINE REZOVA POD NADZOROM EU Za neposluh gora kazna nego za 'Lex Perković'

Objavljeno: 06.09.2013

Kada bismo povukli paralelu s pričom o ‘Lex Perković’, može se zaključiti da bi Hrvatska mogla biti puno ozbiljnije sankcionirana ako ne provede mjere koje prihvati za smanjenje deficita, nego zbog otezanja s promjenom tog zakona.

'Bit će to duga i mučna priča i još ćemo mi puno puta razgovarati o njoj', rekao mi je na kraju razgovora ekonomski analitičar Željko Lovrinčević s kojim sam ovih dana razgovarao o ulasku Hrvatske u europski “postupak prekomjernog deficita”.

U svakodnevnoj navali vijesti o “Lex Perković” i ćirilici na vukovarskim pločama posve nezapaženo prolazi poruka potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo Branka Grčića da se Vlada za to već ozbiljno priprema. I da će u tom postupku ostati vjerojatno do tri godine. Potpredsjednik Grčić prvi je Vladin dužnosnik koji je to službeno najavio, dva puta prošloga tjedna poslao je javnosti tu istu poruku. Njegova poruka je, međutim, ostala uglavnom nezapažena.

Ne čudi to jer tko u Hrvatskoj, osim nadležnih ministara i nekolicine analitičara, uopće zna što je “postupak prekomjernog deficita”? O tome smo do sada ponešto čuli u vijestima tek kada se govorilo o krizi u zemljama Europske unije. I to je to. Ali nakon što je Hrvatska 1. srpnja ove godine postala članica te iste EU, mnoge teme ne mogu se više tretirati kao tuđe, kao da se nas nimalo ne tiču.

“Postupak prekomjernog deficita” itekako se tiče Hrvatske jer će o njemu idućih godina ovisiti mnoge ekonomske i političke odluke. Tiče se svih hrvatskih građana, njihova standarda, i to dugoročno.

LJUTITA REAKCIJA LINIĆA 'Vele da sam debil. Očito jesam! Ako sam tri milijarde samo tako bacio, to samo debili mogu raditi!'

Nemaju rješenje

Gotovo je nemoguće uspoređivati važnost te teme s, recimo, raspravom o “Lex Perković”, koji tangira tek nekolicinu bivših obavještajaca i sumnjivaca. Ali je postao presudno važan gotovo svim političarima u zemlji, kako vladajućima tako i oporbenima, jer za “Lex Perković” svi oni imaju najbolje rješenje.

Rješenje za prekomjerni deficit nema još nitko, barem ga nismo čuli. Kako smo neslužbeno doznali, Vlada priprema i smišlja moguća rješenja kojima bi u sljedećih tjedan ili dva trebala izaći u javnost.

O čemu se, dakle, radi?

“Excessive Deficit Procedure”, među stručnjacima znan kao EDP, pokreće se u članicama EU koje ne mogu same održavati proračunsku disciplinu. Postoje dva vrlo jasna kriterija na temelju kojih se aktivira “postupak prekomjernog deficita”: kada deficit državnog proračuna postane veći od tri posto BDP-a, a udio javnog duga prijeđe 60 posto BDP-a.

Ako su te vrijednosti u nekoj državi članici premašene, na razini EU aktivira se zapravo postupak nadzora nad državom koja nije u stanju uredno voditi svoje financije. Kada država članica dođe u tu situaciju, prvo se utvrđuje razina prekoračenog deficita, zatim se određuju mjere za njegovo rješavanje te najavljuju moguće financijske sankcije u slučaju da država ne provede te mjere.

Prema pravilima, ako deficit kontinuirano opada i blizu je razine od tri posto te ako je deficit samo iznimno i privremeno premašio tri posto BDP-a, onda nije nužno aktivirati “postupak prekomjernog deficita”. Jednako tako, može ga se izbjeći ako se udio javnog duga u BDP-u stalno smanjuje i spušten je blizu razine od 60 posto.

Uskoro u crvenom

No, Hrvatskoj ništa ne može pomoći, u svakom je pogledu zrela za ulazak u taj postupak.

Hrvatska je u EU ušla s proračunskim deficitom od 3,4 posto, koji nema tendenciju pada, nego, obrnuto, raste. Ali da su primijenjeni kriteriji Eurostata kakvi se primjenjuju za ostale članice, hrvatski bi proračun već sada bio u deficitu većem od četiri posto. Europska komisija procijenila je da će iduće godine hrvatski proračunski deficit biti 5,6 posto.

Ista je stvar i s javnim dugom. Prema hrvatskoj statistici, udio javnog duga u BDP-u je 56 posto. Iako je to ispod granice koja alarmira EDP, pitanje je tjedna kada će javni dug otići u “crveno”. Naime, u javni dug sada nisu uključeni neki dugovi koje će Hrvatska morati prikazati kada primijeni Eurostatov model. Dovoljno je reći, na primjer, da će u javni dug morati ući dugovi Hrvatskih autocesta koji iznose 7,5 posto BDP-a. Već samo to povećat će udio javnog duga u BDP-u na oko 63 posto.

Dakle, ulazak u “postupak prekomjernog deficita” Hrvatska više ne može izbjeći, uostalom to ni u Vladi više ne taje, kao što se vidi iz Grčićevih istupa.

Kada ga je EU počela primjenjivati, bilo je pravilo da se postupak smanjenja deficita na razinu manju od tri posto BDP-a mora provesti u roku šest mjeseci. Financijska i ekonomska kriza natjerala je EU da ublaži taj kriterij, pa su države članice unatrag nekoliko godina dobivale rok od dvije do dvije i pol godine za svođenje deficita u zadane okvire. Za Hrvatsku je to olakšavajuća okolnost jer Vlada nikako ne bi mogla smanjiti deficit na tri posto samo u šest mjeseci.

“Postupak prekomjernog deficita” do sada je bio pokrenut u većini članica EU i Hrvatska neće u tome biti izuzetak. Ali, uz Mađarsku će biti jedina koja je pozvana na red odmah nakon što je ušla u EU. Mađarska je već 2004. godine morala ući u postupak, a 2010. godine je i kažnjena zbog toga što nije provodila mjere dogovorene s Europskom komisijom. Budući da nije u eurozoni, nisu joj mogli naplatiti globu predviđenu za članice eurozone, nego je kažnjena tako što joj je privremeno uskraćeno korištenje novca iz fondova EU.

Slučaj Mađarske je drastičan, ali pokazuje da EU može i sankcionirati svoje članice koje ne poštuju pravila dogovorena u sklopu postupka prekomjernog deficita.

Kada bismo opet povukli paralelu s pričom o “Lex Perković”, može se zaključiti da bi Hrvatska mogla biti puno ozbiljnije sankcionirana ako ne provede mjere koje prihvati za smanjenje deficita nego zbog otezanja s promjenom “Lex Perković”.

Prvo pitanje koje se postavlja jest koliki će biti startni dugovi i deficiti s kojima će Hrvatska krenuti u postupak smanjenja. Do sada u javni dug nisu bili uključeni svi stvarni hrvatski dugovi, bilo je dosta “sivih zona”. Neke procjene govore da stvarni hrvatski javni dug već iznosi 70 posto BDP-a. Europska komisija će tražiti od Vlade da prikaže realno stanje dugova. Mogla bi postaviti i pitanje što je sa 10 milijardi kuna duga Zagrebačkog holdinga?

Nužnost ulaska Hrvatske u “postupak prekomjernog deficita” u Vladi pokušavaju tumačiti više kao poticaj na reforme i priliku za uvođenje reda u javne financije, nego kao patroniziranje od strane Bruxellesa. Dosadašnju komunikaciju Zagreba i Bruxellesa po tom pitanju ocjenjuju kao prijateljsku. Naime, neformalne konzultacije o postupku već traju, Vlada neće čekati da joj iz Europske komisije stignu formalne upute.

Kako smo čuli od izvora bliskih ministru financija, već u Smjernicama fiskalne politike - koje se zadnjih dana i tjedana užurbano pišu - bit će ugrađene mnoge mjere kojima je cilj smanjenje prekomjernog deficita. O sadržaju Smjernica, pa tako ni o mogućim mjerama, nitko još ne želi govoriti.

“Vladin je cilj u roku 3-4 godine smanjiti deficit ispod tri posto, a da bismo to postigli, morat ćemo kombinirati interventne mjere s reformama. Interventne mjere trebale bi u kratkom roku rezultirati smanjenjem rashoda kako bismo mogli započeti s fiskalnom konsolidacijom. Interventne mjere bile bi ograničenog roka trajanja, na primjer privremeno smanjenje ili odgoda nekih izdataka. Slovenci su, primjerice, uveli suspenziju dodataka na staž, privremeno obustavili isplate bonusa na plaće i indeksaciju mirovina. A reforme trebaju dovesti do trajne stabilizacije rashoda, što će osigurati i smanjenje deficita”, objašnjava potpredsjednik Vlade Branko Grčić...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U MAGAZINU JUTARNJEG LISTA!

Broj preporuka: 19

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen