ZAGREB - Od svih susjednih zemalja i država jugoistočne Europe, jedino Slovenija nije glasala za ulazak Hrvatske u Vijeće sigurnosti UN-a. Tu informaciju potvrdili su nam izvori iz New Yorka, uz napomenu kako je za Hrvatsku glasala i Srbija.

Hrvatski predstavnici nisu željeli komentirati tu činjenicu jer imena država koje su glasale protiv Hrvatske službeno nisu objavljena, ali doznajemo kako su bili iznenađeni takvim potezom susjedne države.

Slovenija odbija komentirati napise o uskraćivanju glasa Hrvatskoj

Analitičari kažu kako je to prvi put da Slovenija nije podržala Hrvatsku u tako važnom multilateralnom događaju, što govori i o stupnju međudržavnih odnosa u ovom trenutku. Ni ministrica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je do jučer bila u New Yorku, nije željela komentirati slovenski potez, već je naglasila kako je raduje činjenica što je Hrvatska dobila glas od najvećeg broja zemalja u regiji, uključujući i neke članice EU.

- Hrvatska će od sada u Vijeću sigurnosti raspravljati o svakoj krizi u svijetu. Globalna odgovornost koju smo preuzeli tražit će od nas da uvijek imamo jasan stav o svakoj situaciju - izjavila je ministrica prije povratka iz New Yorka. Svoj dvogodišnji mandat u VS-u Hrvatska bi, prema ocijeni premijera ali i domaćih stručnjaka za međunarodne odnose, morala iskoristiti za postizanje i očuvanje trajne stabilnosti u jugoistočnoj Europi, ali i za vlastito bolje pozicioniranje i u procesima pridruživanja EU i NATO-u.

Rješavanje statusa Kosova, krize u BiH, ali i budućnost Haaškog suda stoga će biti prioritetne teme Hrvatske, uz sva ostala pitanja kojima će se VS baviti - od stanja na Bliskom istoku, preko problema gladi i oružanih sukoba u svijetu, do globalnog zatopljenja. - Zalagat ćemo se da UN ima ključnu ulogu u sprečavanju sukoba, ali i u mirnom razrješenju postojećih.

Miomir Žužul: 'Hrvatska treba pridonijeti stabilizaciji regije, ali može se pozicionirati i kao globalni igrač'

U tom pravcu ćemo djelovati i kroz reformu VS-a, za što se također zalažemo. Želimo i da proces donošenja odluka u VS-u postane transparentniji, te da se uspostavi bolja komunikacija između VS-a i drugih tijela UN-a - govori Grabar-Kitarović. Među prioritete djelovanja u VS-u stavlja i rješavanje situacija nakon sukoba, budući da Hrvatska ima iskustvo u tome uključujući i djelovanje kroz mirovne misije.

- Hrvatska će pojačati i svoje sudjelovanje u mirovnim operacijama. Za to treba imati poseban senzibilitet, a mi to imamo i naše su misije postale svojevrsni 'brand' u UN-u jer je Hrvatska uspjela od 'zemlje slučaja' postati zemlja koja rješava probleme - nastavlja Grabar-Kitarović.

Posebno mjesto u radu Hrvatske u VS-u imat će, kaže, i kažnjavanje ratnih zločina jer je to "važno zbog rehabilitacije žrtava, postizanja pomirbe u društvu, te kako bi se spriječili budući zločini".

- Naš položaj je danas bitno drugačiji nego prije. Bitno drugačiji će biti i naš status u pregovorima s EU i NATO-om. Ne mislim da ćemo tu dobiti neke popuste, niti ih tražimo, ali Hrvatska će kao članica VS-a biti adresa mnogima koje će zanimati teme dnevnog reda VS-a i mnogi će dolaziti lobirati da glasamo ovako ili onako - objasnio je jučer i premijer Ivo Sanader. Svoja će stajališta Hrvatska, istaknuo je Sanader, usuglašavati s onima EU, ali neće biti glasnogovornik Unije u VS-u.

- Biti članica EU ne znači automatski zastupati stajališta EU u VS-u, ali znači dobru praksu suradnje, kozultacija i usuglašavanja - naglasio je Sanader. Jedno od takvih pitanja o kojima će se Hrvatska konzultirati s Unijom prije zauzimanja konačnog stava je, primjerice, odnos prema Iranu i njegovu nuklearnom programu.

Bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul upozorava kako se Hrvatska u svom mandatu ne smije ograničavati i fokusirati samo na teme koje je se izravno tiču. - U pitanjima kojima se bavi UN, dakle pitanjima sigurnosti i rješavanja konflikata, Hrvatska ima iskustvo kao malo koja država na svijetu. Naravno da Hrvatska treba pridonijeti stabilizaciji svoje regije, ali ona može imati i zapaženiju ulogu i pozicionirati se kao globalni igrač, što će, uvjeren sam, i učiniti - smatra Žužul. Na VS, ističe, ne treba gledati kao na forum za rješavanje vlastitih problema.

Mate Granić: 'Da bi se postalo jak igrač, moraju se imati jasni stavovi o svim važnim pitanjima, a onda se mora znati i uspješno trgovati!'

Jedan od njegovih prethodnika na poziciji ministra vanjskih poslova Mate Granić potpuno je suprotnog uvjerenja. - Neće nas sada tako lako pritiskati, npr. Slovenija ili Italija! Hrvatska dobiva znatno povećan međunarodni utjecaj, što treba iskoristiti za rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima i što brži pristup EU i NATO-u.

Naravno da se to neće raditi stavljanjem tema na dnevni red VS-a nego pametnim korištenjem svoje pozicije.

Da bi se postalo važan faktor u VS-u, moraju se prije svega imati jasni stavovi o svim važnim pitanjima, a onda se mora znati i uspješno trgovati! U protivnom ćeš biti zapamćen kao slab igrač - tvrdi Granić.

Prioriteti Hrvatske, po njemu, trebaju biti regija te izlazna strategija Haaškog suda na čijem se zatvaranju mora inzistirati te dogovoriti da se preostala suđenja prepuste nacionalnim pravosuđima, a nadležnost nad bjeguncima Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu.

I premijer Sanader je istaknuo kako će na dnevni red VS-a Hrvatska vrlo brzo staviti i pitanje Haaškog suda.

- Inzistirat ćemo da se nađe model koji bi osigurao da se zločinici koji su u bijegu, prije svega Karadžić, Mladić i Hadžić, privedu pravdi - zaključuje Sanader.

Kadrovski pojačati misiju u New Yorku i upravu za multilateralu u MVP-u Nova uloga Hrvatske u Vijeću sigurnosti zahtjevat će i znatno bolju logističku i kadrovsku spremnost hrvatske misije pri UN-u ali i nadležnih uprava u Ministarstvu vanjskih poslova. Premijer Sanader najavio je stoga jučer kako će Hrvatska do 01.01. 2008. godine obaviti niz potrebnih priprema. - Moramo ojačati našu misiju u New Yorku jer  ekipa u New Yorku nije dovoljno jaka i velika za ovu ulogu. I Predsjednika i mene očekuje razgovor o tome kako ojačati misiju u New Yorku, ne samo s nekoliko jakih diplomata, nego i s pomoćnim osobljem, istaknuo je premijer dodajući kako će se od Hrvatske tražiti referiranje i odlučivanje o puno većem broju važnih pitanja nego li dosada. Miomir Žužul istiće kako bi uz jačanje tima u New Yorku trebalo pri Ministarstvu vanjskih poslova oformiti tim koji će se baviti isključivo pitanjima na dnevnom redu Vijeća sigurnosti.  - Naravno da će se najavžnije odluke kooridnirati između premijera i predsjednika RH, ali ovo bi trebao biti operativni, stručni tim koji će moći promptno reagirati, istiće Žužul. Mate Granić smatra, pak, kako pri sastavljanju sljedeće Vlade treba dobro paziti koga izabrati za ministra vanjskih poslova jer će njegova uloga sada biti znato jaća nego li dosada. - Ne treba nikakvo novo tijelo, nego postojeću upravu za multilateralu u MVP-u treba proširiti i ojačati. MVP mora biti utjecajnije nego danas, kaže Granić.

Uloga Vijeća sigurnosti poziva strane u sukobu da riješe spor miroljubivim sredstvima donosi odluku o nametanju sankcija članicama VS može, pomoću zračnih, pomorskih ili kopnenih snaga poduzeti akciju koju smatra potrebnom za mir i sigurnost svaki član ima 1 glas 70 članica UN-a (od 192) nikad nisu bile članice VS-a članice dužne imati predstavnika na raspolaganju  24 sata u sjedištu UN-a

1. U kojoj je mjeri važan ulazak Hrvatske u Vijeće sigurnosti UN-a? Jača međunarodni ugled zemlje i pruža priliku da se na globalnom planu profilira kao odgovoran i ugledan član zajednice. 2. Koja je uloga nestalnih članica Vijeća sigurnosti? Aktivno sudjeluju u radu, izradi rezolucija i pripremama tema o kojima će se raspravljati, posebno kada predsjedaju VS-om. 3. Koliko će biti važan stav Hrvatske u Vijeću sigurnosti? 192 članice UN-a pomno iščitavaju sve odluke VS-a. Stav Hrvatske posebno će vagati zemlje o kojima se raspravlja na VS-u. 4. Što Hrvatska može napraviti u VS-u? Potaknuti raspravu o temama iz sfere svog primarnog interesa i traženje miroljubivih rješenja. 5. Može li Hrvatska riješiti problem sa Slovenijom ili potaknuti raspravu o Haagu? Inzistiranjem na bilateralnim temama znatno bi naštetila svom kredibilitetu. 6. Što znači izbor zemalja u krug nestalnih članica? Izbor Libije je izazvao negativne komentare. No, Libija i Vijetnam spremni su pridržavati se međunarodnih normi.

Nataša Božić, Nikola Jelić i Željko Trkanjec