U tom papiru, u koji je uvid imao i Jutarnji list, objašnjava se koja je razlika između prijedloga Francuske iz prosinca prošle godine, koji je Slovenija odbila, i sadašnjeg rješenja.
Granić: Slovenija želi ‘dimnjak’, ali Hrvatska joj ga nikako ne smije dati
Slovenija, među ostalim, kao dobitak vidi to što smatraju priznanjem da granični problem s Hrvatskom nije bilateralno nego EU pitanje, to što Hrvatska sada priznaje da je prejudicirala granicu i to što će Slovenija odblokirati samo ona poglavlja koja su blokirana zbog granice, ali će zadržati neka kao rezervu ako Hrvatska ne ispuni svoje obveze. Time Slovenija priznaje da nema pravih argumenata za držanje u blokadi tih poglavlja, osim ponovno bilateralnih.
| NAJVAŽNIJI TJEDAN U petak će Hrvatska otvoriti ili zatvoriti 11 poglavlja |
Moguće nove odgode
Ulazimo u jedan od najvažnijih tjedana u cijelom višegodišnjem procesu hrvatskih pristupnih pregovora o kojem će u velikoj mjeri ovisiti i sudbina dinamike hrvatskog članstva u EU. U petak će se istodobno odvijati tri događaja koja su, svaki na svoj način, odlučujuća za Hrvatsku. Irci će taj dan glasati na referendumu o ratifikaciji Lisabonskog sporazuma, a bez tog sporazuma Njemačka i Francuska kažu da se EU ne može proširiti, čak niti primiti Hrvatsku. Isti taj dana Hrvatska će otvoriti ili privremeno zatvoriti 11 poglavlja.
Treći važan događaj je nastavak pregovora sa Slovenijom oko arbitražnog sporazuma o rješenju granice. Ako bilo koji od ta tri događaja krene krivo, u najboljem slučaju za Hrvatsku doći će do novih odgoda u procesu pristupanja EU. Međutim, u EU vlada optimizam. Ankete pokazuju da će većina Iraca podržati Sporazum, a države članice vjeruju da su Slovenija i Hrvatska, kako kažu, “dovoljno zrele države da više ne dovode u pitanje postignuti dogovor”, što će omogućiti neometane pregovore Hrvatske i njihovo zaključivanje do kraja proljeća 2010.
Optužbe za izdaju
Ipak, zadnjih je dana i u Hrvatskoj i u Sloveniji retorika eskalirala. Oporba sada u obje države optužuje vlast za “izdaju” i tajne dogovore. U EU smatraju da su to pokušaji “stjecanja jeftinih političkih bodova” i pozivaju oporbe u obje države da razmisle o interesu države, a ne o uskim stranačkim interesima.
Kako je EU samo promatrala dogovor predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora, ni u Uniji ne znaju sve pojedinosti tog dogovora. Zato kažu da niti jedna strana, ni Zagreb, ni Ljubljana, nije rekla da je postignut dogovor o granici nego samo da je postignut dogovor o načinu rješenja. Naši izvori potvrđuju da je drugi prijedlog Ollija Rehna prihvaćen ne kao konačni dogovor o arbitraži nego kao polazna točka za dalje pregovore, koji će se nastaviti već u petak u Bruxellesu.
- To je ustupak Sloveniji na neki način, ali ne znači da se prejudicira rješenje u korist Slovenije - kažu izvori u Bruxellesu.
Diplomati u EU kažu kako su očekivali da će se i u Hrvatskoj i u Sloveniji voditi “živa debata” o dogovoru kojim je pronađeno rješenje za deblokadu, ali se nadaju da ta debata neće eskalirati i vratiti sve u prijašnje stanje.
Što Slovenija vidi kao dobitak Hrvatska prije nije htjela priznati da je dokumentima prejudicirala granicu. Pismo premijerke to priznaje. Hrvatska nije htjela prihvatiti bilo kakvo rješenje osim Međunarodnog suda pravde u Haagu. Sada je prihvatila da drugi Rehnov prijedlog bude polazna točka za pregovore. Francuski prijedlog, a to je bio i stav Hrvatske, smatrao je pitanje granice bilateralnim. Pismom premijerke Kosor, Slovenija je dobila jamstva da je rješenje granice s Hrvatskom EU pitanje, a ne bilateralni problem. Slovenija drži blokiranima neka poglavlja kao rezervu ako se Hrvatska ne bude držala svojih obveza. (Iz slovenskog papira u kojem obrazlažu razlike između francuskog prijedloga i zadnjeg dogovora) |
A. Palokaj
