BROD NA KUPI - Tužna priča o napuštenom medvjediću Tomici koji ovih dana luta goranskim područjem oko naselja Brod na Kupi, a okrutna birokracija onemogućava njegov smještaj u Utočište za medvjede Kuterevo, posljedica je sve većih problema s kojima se rastuća populacija smeđeg medvjeda u Hrvatskoj suočava.
Sedam stradalih medvjeda
U potrazi za hranom medvjedi se sve više približavaju naseljima, a dotrajale i neadekvatne zaštitne ograde na autocestama omogućavaju im da dođu i do prometnica, gdje nerijetko stradavaju od udara automobila. Takvih slučajeva tijekom ove godine zabilježeno je sedam. Često se radi o medvjedicama čiji mladi čekaju u šumi, a pogibija majke za većinu njih znači skoru smrt.
Velik su problem i krivolovci. Iako to od lovaca nitko ne želi potvrditi, javna je tajna da krivolovci imaju razrađenu taktiku - životinje čekaju na tzv. zelenim mostovima, prijelazima preko autocesta. Znaju da na samom mostu ne smiju dežurati jer bi ih snimile nadzorne kamere, postavljene da bi se kontrolirala životinjska populacija, ali nekoliko metara dalje nesmetano ubijaju divljač.
Medvjedići koji na taj način izgube majku prepušteni su šumi. Bez volonterskog rada kuterevskog utočišta, jedinog takvog u ovom dijelu Europe, većina njih bi uginulo jer se nisu u stanju brinuti o sebi. Tamo je trenutno sedam medvjeda, a prostora ima još.
Antilovačka propaganda
Njihove su nastambe nemjerljivo veće od onih u kojima žive medvjedi u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Tu je i jedna prazna nastamba za malene medvjediće koja bi bez problema mogla primiti medvjedića Tomicu kada bi lovačka društva i država dopustili njegov smještaj, no Kuterevo tu dozvolu ne može dobiti. Postupak registracije traje već godinama, a država ne može formalno udomiti ni jednu divlju životinju u instituciju koja nema sve potrebne papire.
Država odbija “legalizirati” rad Utočišta iako, s druge strane, uredno financira legalan rad drugih utočišta za divlje životinje (ono za bjeloglave supove na Cresu, divlje zvijeri u Zaprešiću, ptice u Šibeniku...) i to sa po 100.000 kuna Ministarstva kulture godišnje.
Ivica Crnković, osnivač Utočišta, kaže kako Kuterevo stoga posve ovisi o dobrovoljnim prilozima gostiju iz cijelog svijeta jer su donacije države i lokalne samouprave minorne i iznose oko 50.000 kuna, a samo za hranu jednog medvjeda dnevno potrebno je izdvojiti oko 80 kuna.
Rad utočišta navodno opstruira “jak lovački lobi”. Ladislav Radoslović, predsjednik riječke udruge Animalia, kaže kako se u Kuterevu stvara “antilovačka” propaganda jer većina medvjedića tamo završi nakon što im lovci odstrjele majku.
- Medvjed je lovna divljač i to nije problem, ali lovcima ne odgovara takva propaganda pa na sve načine pokušavaju zaustaviti legalizaciju projekta Kuterevo i medijsko eksponiranje utočišta - kaže.
Ne može ni u ZOO
Dom za medvjedića Tomicu pokušali smo pronaći i u zagrebačkom Zoološkom vrtu, no tamošnje nastambe premalene su i za postojeće medvjede, a u planu je njihovo širenje, što nam je potvrdila i direktorica Davorka Maljković.
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Holy kaže da je nesretna Tomičina sudbina samo još jedan od pokazatelja kako se Hrvatska odnosi prema životinjama i okolišu. Ona, naime, smatra da je velika pogreška učinjena kada je zaštita prirode iz Ministarstva zaštite okoliša prebačena u Ministarstvo kulture.
Dobrovoljni prilozi
- Odnos prema medvjedima, ali i zaštićenim životinjama je tragičan - kaže Holy i dodaje da bi valjalo ubrzati postupak legalizacije kuterevskog utočišta te da će u svojim idućim nastupima učiniti sve da pomogne Tomici i braći.
- Problem je što nitko u Hrvatskoj nema licencu za držanje divljih životinja, pa ni zagrebački Zoološki vrt - napominje Ivica Crnković, osnivač utočišta koje godišnje posjeti i do dvadeset tisuća gostiju iz čitavog svijeta.
Njihovi dobrovoljni prilozi jedva su dostatni za kupnju hrane za sedam odraslih medvjeda, koliko ih je trenutno u utočištu. Ovih dana tamo je i tridesetak mladih volontera, uglavnom iz Srbije, Njemačke i Belgije, koji nesebično pomažu medvjedima. Bez njih, projekt Kuterevo bio bi nemoguć.
Turisti, nemojte hraniti medvjede!
Ivica Crnković kaže da je najgore što se malenom Tomici može dogoditi to da ga turisti hrane.
Tako će, naime, postati ovisan o ljudima te se neće moći sam prehraniti u šumi.
Iako je sada malen i zaigran, te se rado druži s ljudima, njegov će se karakter s vremenom promijeniti pa bi mogao postati i opasan.
- Na prometnici prema Gašparcima, gdje je Tomica viđen, trebalo bi staviti znakove upozorenja da se radi o zoni kretanja medvjeda, s napucima što činiti u slučaju susreta - kaže nam Ivica Crnković.
1000 smeđih medvjeda prema procjeni nastanjeno je u Hrvatskoj
300 smeđih medvjeda prema procjeni živi na području Gorskog kotara
60 kilometara na sat je brzina koju postiže medvjed pa mu je gotovo nemoguće pobjeći. Inače su nenasilni prema ljudima
250 kilometara po jedinki je prirodno stanište
