Unatoč protivljenju svog glavnog koalicijskog partnera, HNS-a, u Banskim dvorima će se već u travnju naći dugo najavljivani Zakon o porezu na nekretnine . Kako, naime, doznajemo iz Vladinih krugova, ministar financija Slavko Linić svoj će upotpunjeni zakonski prijedlog oporezivanja nekretnina predstaviti na užem kabinetu tijekom travnja.
Prezentacija
- Zakonski je prijedlog prezentiran diljem zemlje, saslušana su mišljenja svih na koje se taj zakon odnosi i usvojene su određene izmjene. Razloga za čekanje više nema, jer 1. srpnja ulazimo u Europsku Uniju, u kojoj ćemo biti jedina članica s komunalnom naknadom - izjavio je naš sugovornik iz Vladinih krugova.
Iako prezentacija zakona na užem kabinetu nije isto što i početak procedure njegova usvajanja, ona je ipak znakovita. Vlada na sjednicama užeg kabineta često raspravlja o tome koje reformske mjere treba poduzeti, neovisno o tome hoće li one i kada dalje u proceduru. U tu kategoriju spada i porez na nekretnine. Stoga bi se moglo reći da je, na simboličkoj razini, to prvi korak prema puštanju toga kontroverznog zakona u proceduru usvajanja.
- Zakon je izrađen i ide na uži kabinet, a što će dalje biti s njim, odlučit će Vlada - kratko nam je rekao jedan visokopozicionirani član Vlade. Prema neslužbenim informacijama, zakonski prijedlog doživio je brojne izmjene.
Bitne izmjene
Premda nitko nije želio govoriti o kojim se točno izmjenama radi, neslužbeno doznajemo da se jedna od najznačajnijih promjena odnosi na oporezivanje gospodarskih objekata, koje bi, po novom, Linićeve škare oporezivale kao i nekretnine građana, dakle po razredima.
Pri oporezivanju nekretnina u obzir bi se uzimao cijeli niz faktora - od veličine i vrste gradnje, preko starosti objekta i lokacije pa do fiskalne vrijednosti nekretnine. U Ministarstvu financija su sada, čini se, doskočili i primjedbama da država zapravo ne raspolaže preciznim podacima o nekretninskom fondu u Hrvata: kao kriterij za to vlasti bi koristile snimku stanja prostora koju je Geofoto izradio za potrebe legalizacije objekata.
Bez datuma primjene
Naši sugovornici iz Vladinih krugova nisu željeli govoriti ni o kakvim datumima. Razlog tome vjerojatno se može tražiti u želji da se ne iritira HNS, čiji je otpor svojedobno i “minirao” puštanje već zgotovljenog prijedloga u proceduru, izazvavši tenzije među dvjema najvećim Kukuriku strankama. Stoga je u ovom trenutku sigurno da se porez na nekretnine u Hrvatskoj ipak neće početi obračunavati već s 1. travnja, kako su krajem prošle godine najavljivali iz Banskih dvora.
Iako naši sugovornici iz SDP-a vjeruju da HNS neće ponovno burno reagirati kao prije nekoliko mjeseci, tvrdeći da se njihov glavni koalicijski partner ne protivi samom porezu, nego da mu je diskutabilan samo tajming njegova uvođenja, iz neslužbenih razgovora s visokopozicioniranim HNS-ovcima stječe se drukčiji dojam.
S druge strane, iz SDP-ovih redova stižu uvjeravanja kako novi porez ponajviše koristi upravo lokalnim vlastima. Naime, prihod od poreza na nekretnine slijevat će se u lokalne proračune, a to bi, kažu nam u SDP-u, omogućilo čak i ukidanje prireza. Osim toga, sam ministar Linić u više je navrata rekao kako je uvođenje poreza na nekretnine preduvjet daljnjeg smanjenja cijene rada, što je posebno važno u kontekstu hrvatske bitke da privuče strana ulaganja i pokrene gospodarstvo s mrtve točke te da ojača njegovu konkurentnost.