Status Kosova nije povezan s Republikom Srpskom
Razgovor s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu počeli smo parabolom o tome kako bi uopće započeo da se održavao prije desetak godina. Tada bi se pričalo o demokratskim standardima, autoritarnoj vladavini i negativnom utjecaju hrvatske politike na Bosnu i Hercegovinu. Sada se stanje stubokom promijenilo, a to naglašava i sam ambasador Bradtke navodeći kako mu je jako lijepo proteklih godinu i pol u Hrvatskoj, da se suradnja dobro razvija i Hrvatska ide u dobrom smjeru.
No, s druge se strane stanje u regiji u proteklom razdoblju zaoštrilo, u Bosni i Hercegovini su zakočene reforme, visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak otvoreno govori o ozbiljnosti problema, posljednji krug pregovora o Kosovu je propao jer Albanci traže neovisnost, a Beograd se protivi bilo kakvom obliku samostalnosti. Stoga smo razgovor s ambasadorom počeli o stanju u regiji.
• Gospodine Bradtke, je li Daytonski sporazum mrtav?
- Daytonski je sporazum i dalje živ, i to veoma živ. To je bio vrlo važan korak u povijesti ovih prostora. No, on i dalje treba evoluirati, mijenjati se, nije to deset zapovijedi uklesanih u kamen koje su tako predane. Dayton tako nije bio ni zamišljen. To je bio dokument koji je trebao završiti sukobe, a bio je zamišljen tako da se mijenja i evoluira i to je sada važno. BiH treba moderne europske strukture i Dayton zbog toga mora evoluirati.
• Kako ocjenjujete sadašnju krizu u BiH, nedostatak dogovora među svim stranama, ulogu Republike Srpske koja se protivi reformama. Hoće li takvo stanje onemogućiti daljnje razvijanje Daytona?
- Vrlo smo zabrinuti zbog stanja u BiH. Moj kolega ambasador Chuck English je rekao da je riječ o najgoroj situaciji u kojoj se zemlja našla. No, ne samo bosanski Srbi, nego i vodstvo drugih strana ne pruža onu razinu liderstva koja je potreba da bi BiH evoluirala i izgradila europske institucije. Vodstva vode vrlo usku, strančarsku politiku, i to ne omogućava razvijanje institucija potrebnih da bi se zemlja reformirala te da bi mogla ući u euroatlantske integracije.
• Bošnjaci smatraju BiH svojom domovinom. Koje su prepreke koje oni postavljaju u razvijanju modernih institucija?
- Još jednom želim naglasiti da sve tri strane imaju retoriku, strategiju i viziju koja ne omogućava bosanskim narodima da razviju institucije koje zaslužuju. Bošnjaci naprosto moraju shvatiti da BiH neće biti unitarna država gdje bi se vladalo većinski. Bosanski pak Srbi moraju shvatiti da se Republika Srpska mora prestati opirati izgradnji institucija moderne države. Bosanski Hrvati moraju prihvatiti da se BiH neće razvijati u smjeru pune etničke podjele, dakle u smjeru nastanka trećeg entiteta. Sve tri strane moraju raditi zajedno kako bi se osigurala europska budućnost BiH, kako bi zemlja postala članicom EU i NATO-a. Upravo zato Sarajevo mora izgraditi moderne, demokratske i prije svega funkcionirajuće instrumente države.
• Kako biste ocijenili ulogu Zagreba kad je riječ o utjecaju na bosanske Hrvate, ali na cijelu BiH?
- Želio bih napomenuti da smo imali niz vrlo dobrih rasprava s predsjednikom i premijerom. U potpunosti razumijemo želju bosanskih Hrvata da se njihov glas čuje jer su oni najmanji konstitutivni narod u BiH. I treba reći da se katkad naslute tendencije da se njihov glas ne čuje. Mi, SAD i međunarodna zajednica želimo da i oni i Zagreb znaju da se njihov glas čuje. Među našim aktivnostima u tom smjeru želio bih spomenuti posjet Zagrebu i kasnije BiH kardinala McCormacka, bivšeg nadbiskupa Washingtona, koji je svojim posjetom dao odgovor na neke zabrinutosti. Mi, dakle, razumijemo ulogu i važnost bosanskih Hrvata, jednako kao i međunarodna zajednica.
• Postoji li bilo kakva povezanost sadašnjeg ponašanja Srba u BiH s pregovorima o statusu Kosova?
- Jasno smo rekli da, kako mi to vidimo, nema nikakve veze između budućnosti Republike Srpske i budućeg statusa Kosova. Jednako smo tako rekli da nema nikakvog razloga da se organizira bilo kakav referendum, dakle ne postoji nikakva veza između statusa Republike Srpske i Kosova. Snažno se protivimo pokušaju bilo koga u Republici Srpskoj da na bilo koji način pokuša povezati rasprave o Kosovu sa statusom srpskog entiteta u BiH.
Jasno smo rekli da je stanje na Kosovu jedinstveno te da je to rezultat etničkog čišćenja koje je proveo Slobodan Milošević. Mi sada želimo da se u pregovorima Beograda i Prištine pronađe rješenje za status Kosova. Bosna i Hercegovina je druga priča, tu je status riješen, Dayton je jasno zacrtao budućnost te zemlje i to ne smije nitko nanovo otvarati, ni Beograd niti bili tko drugi.
• Još je jedan krug pregovora o Kosovu propao i Priština najavljuje proglašavanje neovisnosti. Kako SAD vidi budućnost nakon 10. prosinca, kada je najavljeno konačno rješavanje statusa te bivše jugoslavenske pokrajine?
- U sadašnjoj je fazi trojka, SAD, EU i Rusija, pokušala postići neki dogovor dviju pregovaračkih strana. Sada će uslijediti još jedna serija posjeta Prištini i Beogradu. Nastavit ćemo naše napore i željeli bismo ipak vidjeti neki uspjeh. Mislim da ima šanse za određeni uspjeh i stoga ne bih želio govoriti o onome što će biti nakon 10. prosinca. Mislim da se bolje usredotočiti na traženje nekih rezultata do tog datuma.
• No, kosovski političari najavljuju proglašenje neovisnosti, tvrde da imaju podršku dvadesetak europskih država. Koji je scenarij Washingtona u tom slučaju?
- Mi smo rekli da želimo postići neki uspjeh, ako se pak svi uloženi napori pokažu neuspješnima tada mislimo da je Ahtisaarijev plan, koji traži nadziranu neovisnost, najbolji put naprijed. No, sada se treba fokusirati na razdoblje od sada do 10. prosinca i nema potrebe spekulirati što će se dogoditi nakon tog datuma.
• Može li neovisnost Kosova imati negativan utjecaj na stanje u Makedoniji?
- Stanje na Kosovu treba gledati kao jedinstven slučaj i ne mislim da će ono imati bilo kakav negativan utjecaj na Makedoniju. Makedonci su dali veliku podršku u traženju konačnog rješenja statusa Kosova.
• Možete li komentirati ulogu Rusije u pregovorima oko Kosova? Moskva je, naime, cijelo vrijeme u potpunosti podržavala stavove Beograda.
- Moje je mišljenje da je u radu trojke ruski predstavnik bio vrlo kooperativan, partner SAD-u u pregovorima. No, malo je razočaravajuće da Rusija u Vijeću sigurnosti ovog ljeta nije bila spremna ići dalje s Ahtisaarijevim planom. Pričekajmo još malo da vidimo kako će se stvari razvijati s Kosovom. No, mislimo da će konačno rješenje statusa Kosova biti prihvatljivo za međunarodnu zajednicu, uključujući i Rusiju.
• Mislite li da bi konačno rješenje statusa Kosova, ako neće biti po volji Beogradu, moglo dovesti do još jačeg rasta utjecaja radikala, a možda i do pada vlade?
- Nisam stručnjak za unutarnju politiku Srbije, ali nadam se da će u Srbiji shvatiti da radikali ne predstavljaju nikakvu stvarnu alternativu za napredak. Oni ih neće uvesti u Europu, Europsku Uniju i NATO i neće im vratiti Kosovo. A nadam se da u Srbiji žele biti dio Europe.
• Gospodine ambasadore, u Hrvatskoj su održani izbori, kako ih ocjenjujete?
- Želio bih prije svega čestitati ljudima u Hrvatskoj na provedbi uspješnih izbora. Pročitao sam izvješće OESS-a koje je vrlo pozitivno ocijenilo izbore navodeći transparentnost i profesionalnost. Mislim da to puno govori o zrelosti hrvatske demokracije. U predizbornom razdoblju u svakoj se zemlji razvije snažna stranačka retorika i osjećaji, ali nakon izbora potrebno je što prije ostaviti sve to u određenoj mjeri iza sebe, prihvatiti se posla i krenuti naprijed i raditi u korist države. Na neki je način to kao nogomet - nije Hrvatska pobijedila Englesku s pola tima, bili su potrebni svi igrači za pobjedu. Potreban je dakle tim, svi politički lideri bi trebali uložiti svu snagu da bi se nastavilo u pravom smjeru i da bi se zemlja mogla suočiti s pitanjima koja se otvaraju, ovima o kojima smo govorili, o BiH, Kosovu, članstvu u VS-u. Samo je četiri mjeseca do summita NATO-a u Bukureštu, a tu su i pregovori s EU. Dakle, potrebno je ostaviti iza sebe stranačke podjele, što prije sastaviti vladu i raditi zajedno punom snagom.
• Spomenuli ste summit u Bukureštu. Može li se Hrvatska nadati dobrim vijestima s tog skupa?
- Mislim da Hrvatska ide u pravom smjeru, to je predsjednik George W. Bush već i rekao prošlog listopada tijekom posjeta premijera Sanadera Washingtonu. SAD daje podršku ulasku Hrvatske u NATO. Nedavno je ovdje u posjetu bila naša ambasadorica pri NATO-u Victoria Nooland, imala je dobre razgovore na svim razinama i dodatno je učvrstila naše uvjerenje da je Hrvatska na dobrom putu.
• Spomenuli ste članstvo Hrvatske u Vijeću sigurnosti. Što Washington ondje od nas očekuje?
- Želio bih prije svega čestitati Hrvatskoj na ulasku u VS. Mi se nalazimo pred jednim burnim razdobljem za VS, ondje će biti jako puno posla. Očekujem nove rasprave o Kosovu, tu je pitanje Irana i njegova programa, zatim Burme i ljudskih prava u toj zemlji, pa mirovne misije u Sudanu. Sve su to vrlo važna pitanja i mislim da tu Hrvatska može dati vrlo važan doprinos kao zemlja koja je prošlu tešku tranziciju, obnovu nakon rata, koja je zatim krenula otvoreno prema demokraciji. Zahvaljujući tim iskustvima Hrvatska može biti vrlo važan član VS-a.
Željko Trkanjec
KOMENTARI
Komentari RSS