ZAGREB - Moram priznati: unatoč mojem čvrstom antifašističkom opredjeljenju dao sam se u nekoliko trenutaka zavesti atmosferom homogenizacije nacije na osnovi toleriranja falsificiranja povijesti Drugog svjetskog rata, konkretno u traženju uzora u NDH, osobito kada sam prikupljao novac za obranu među hrvatskim iseljeništvom - priznao je predsjednik Stjepan Mesić na godišnjoj skupštini Društva za jugoistočnu Europu održanoj u Berlinu.
Rezimirajući to razdoblje Mesić je zaključio da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dobro iskoristio trenutak za osamostaljenje Hrvatske, ali je istaknuo da se njim razišao onog trenutka kada je vidio kako Tuđman planira sa Slobodanom Miloševićem podijeliti Bosnu i Hercegovinu. To i rat koji je uslijedio u BiH Mesić je nazvao 'povijesnom grijehom i zločinom'.
Ističući antifašizam kao jedno od svojih najčvršćih opredjeljena ponovio je kako NDH nije bila ni hrvatska ni nezavisna naglašavajući kako je sve ono hrvatsko što zaslužuje poštovanje u to vrijeme bilo na strani antifašizma. Također je osudio i zločine komunističkog režima nakon rata, ali je istaknuo da 'postoje pisane i ponovljene Titove naredbe s kraja rata kojima imperativno traži da se sa zarobljenicima postupa u skladu sa Ženevskim konvencijama'.
O godini dana provedenoj u zatvoru nakon Hrvatskog proljeća 1971. godine Mesić je istaknuo kako znao u što se upušta, ali je dodao kako da politički zatvorenici, pripadnici Hrvatskog proljeća, u zatvorima nisu bili maltretirani.
Među najvažnije uspjehe svog 10-gopdišnjeg predsjednikovanja Hrvatskom koje završava za nekoliko dana istaknuo je razbijanje međunarodne izolacije Hrvatske, ulazak u NATO i približavanje Europskoj uniji.
Najavio je kako će biti aktivan i nastaviti raditi u Uredu bivšeg predsjednika, a sveukupnu ocjenu svog životnog puta dao je u rečenici: 'Bio sam i jesam političar, neki mi laskavo pridaju i atribut državnika, ali prije svega bio sam, jesam i ostajem čovjek'.
