NOVI PRIJEVOD KAFKINOG 'PREOBRAŽAJA'

Što se dogodilo sa Samsom u korporativnom kapitalizmu?

Objavljeno: 18.08.2012

Navršilo se točno stotinu godina od nastanka prepoznatljive pripovijetke Franza Kafke (1883-1924) “Preobražaj”.

U pismu svojoj nesuđenoj zaručnici Felice Bauer, od nedjelje 24. XI. 1912., pisac je zabilježio: “Jutros sam bio kod Bauma (poznaješ li Oskara Bauma?) kao svake nedjelje i čitao sam im (Max i njegova zaručnica su također bili tamo) prvi dio moje male pripovjetke”. Spomenuti Max Brod, Kafkin prijatelj - koji je trebao spaliti njegove ključne romane, pa na našu sreću nije izvršio volju mrtvog pisca - potvrdio je da je Franz Kafka navedenog datuma pročitao “Preobražaj”.

Najveća prva rečenica

Prisjetio se Brod kasnije da je Kafka pročitao čitavu pripovijetku, a ne samo jedan njen dio kao što je zapamtio. I to onaj prvi dio s “otvorom” što se, vjerojatno, nalazi na svakoj rang-listi “najvećih prvih rečenica najvećih pisaca”: “Kada se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u golemog kukca”.

Tako glasi taj početak u dosadašnjem prijevodu Zlatka Gorjana, izašlom davne 1968. U uvodu ispred svih osam knjiga “odabranih djela” Franza Kafke, u izdanju zagrebačke Zore, urednik Novak Simić podsjetio je da je Kafki bio dopušten “ulazak u socijalistički svijet”, pa i povratak u rodni Prag, tek ljeta 1963. Tada se u dvorcu Liblice održao “skup od stotinjak marksističkih književnika i filozofa” koji je vlastima jamčio za mrtvog pisca. Jamčio je, razumije se i zagrebačkom izdavaču.

U drugom pismu, napisanom izdavačkoj kući Kurt Wolff u Leipzigu (15. X. 1915), Kafka otkriva da je želio objaviti opsežniju knjigu s tri, a ne samo s tom jednom pripovijetkom (Osuda, Preobražaj i U kažnjeničkoj koloniji). No, izdavač je mislio drugačije. Kafka nije imao izbora, dodao je: “Korektura ‘Preobražaja’ je priložena”. Na njegovoj naslovnici nalazio se crtež uspravnog muškarca u kućnom haljetku s rukama na licu.

Ubrzo je “Preobražaj” stekao kultni status. Pojavio se kao primjer u drugom svesku knjige “Bolesne smetnje spolnog i emocionalnog života (onanija i homoseksualnost)” dra Wilhelma Stekela, tu “o njemu stoji pet redaka”.

Novi svjetski poredak

Kafkina pripovijetka tako je krenula na put velike parabole XX. stoljeća, ali i kapitalističkog društva u austro-ugarskoj carevini Franje Josipa. Napisana prije Prvog svjetskog rata, a tiskana usred njega, u godini carske smrti, a pred carskim porazom, priča “Preobražaj” preselila se iz konteksta Ovidijevih “Metamorfoza” u kontekst tada novog svjetskog poretka.

U Ovidijevim “Metamorfozama” nadmoćni bogovi - Kafkini šefovi - imaju sposobnost mijenjati oblik pojedinim neposlušnim nižim božanstvima i smrtnicima, nerijetko vlastitoj djeci i srodnicima. Kenej od djevojke postaje mladić. Stari pastir Keramb, “na brdu Otridi”, zato što je uvrijedio Nimfe, “za kazan” se pretvorio u nekakvu bubu. Baš je taj Keramb, sa svojim zanimanjem, najsličniji trgovačkom putniku Gregoru Samsi.

Koprivnički Šareni dućan, na čelu s urednikom Krunoslavom Jajetićem, odlučio je uz novo izdanje i prijevod “Preobražaja”, iz pera Nede Paravić, “preoteti” ilustratora Igora Hofbauera piscu Edi Popoviću. Prošao je mirno pored Dimitrija Popovića koji je još 2009. posvetio čitavu jednu izložbu noveli “Preobražaj”, odnosno Kafki. U Popovićevoj varijanti hiperrealizma pronađen je i zaustavljen, među ostalim, trenutak u kome se sam Kafka pretvara u kukca.

Popovićev portret križanca Kafke-kukca, kao i onaj Vaništin Kafke, nadgrađen na čelično-ravnoj liniji ravnala, imaju vrlo malo s portretom Kafke Amerikanca Roberta Crumba. Kao da je Crumb raspoznao Kafku i Samsu u društvu svojih gubitnika, ako ne probisvijeta. Pa ako je Samsa u priči autoportret pisca Kafke, koji je i težak bolesnik i stranac u vlastitoj kući, onda je Hofbauer zaobišao ova “samorazumljiva” značenja i vratio se s ilustracijama prvom izdanju pripovijetke.

Jedini lijepi moment

Igor Hofbauer krenuo je u posao crtanja po svršenom činu Samsine pretvorbe. I držao se vjerno pripovijetke, njenih ključnih trenutaka. Njegov doživljaj skladan je naslovnici iz 1916. Njegova naslovnica doima se kao korporativni ulaz, na čijim vratima stoji zastrašujući prokurist. Onaj koji se došao raspitati zašto Gregor Samsa kasni, zašto ne dolazi na posao.

Danas se “Preobražaj” čita kao parabola kapitalističkog društva. Kad Samsa više ne može služiti šefu, onda mu ovaj šalje prokurista. Uzdržavao je obitelj pet godina, zbog propasti očeva poduzeća. A pretvorio se u kukca zato što je život podredio isključivo novcu.

Jedini lijepi moment “Preobražaja” dogodio se u praškom tramvaju, nakon što su obiteljski stan napustila tri njihova stanara zbog sina-kukca, koji je najzad uginuo. Materijalnom siromaštvu obitelj je dogradila duhovno. Odlučila je pretvoriti kćer Gretu u udavaču, u meso koje joj nudi perspektivu. Je li to naša zajednička budućnost, posredno se upitao Kafka. Njegovo pitanje uopće nije ostarilo za proteklih stotinu godina. Da li to znači da smo uznapredovali do stare, austro-ugarske razine kapitalizma. Valjda ne.

Broj preporuka: 12

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen