Naslovnica Vijesti Komentari Sport Vita J2 Kultura Spektakli Fotogalerije

Naslovnica >> Vijesti >> Šukerovi krizni porezi spasili državnu blagajnu

Šukerovi krizni porezi spasili državnu blagajnu

Objavljeno: 03. 10. 2009. 08:03

Uređeno: 22. 10. 2009. 04:51

Autor: Portal Jutarnji.hr

img

ZAGREB - Uvođenje novih poreza potpuno je oporavilo državnu blagajnu pa su u rujnu, prvi put ove godine, prihodi bili veći nego u istom mjesecu lani. Prikupljena su 9,523 milijuna kuna, što je 63 milijuna kuna više nego u prošlogodišnjem rujnu. S obzirom na to da ekonomska aktivnost i dalje pada u svim sektorima, ubiranje poreza, čini se, jedno je od rijetkih područja kojima trenutačno dobro ide.

Nisu svi zadovoljni

Od kriznog poreza prikupljeno je 207,1 milijuna kuna, povećanje stope PDV-a proračunu je donijelo dodatnih 130 milijuna kuna, a još 33,8 milijuna kuna ubrano je oporezivanjem SMS poruka. To znači da su novi porezi proračunu ukupno donijeli 370 milijuna kuna.

- Probajte se zadužiti za taj iznos na tržištu - rekao je ministar financija Ivan Šuker, vidno zadovoljan činjenicom da je stanje u proračunu stabilizirano.

Njegovo zadovoljstvo teško mogu dijeliti oni koji plaćaju veći porez, a posve je sigurno da će tu žrtvu morati podnijeti i za održanje proračuna u idućoj godini. Zbog pomanjkanja političke volje da se zadire u rashode proračuna, cilj koji si sada postavljaju u Ministarstvu financija jest “zadržati proračun na prošlogodišnjoj razini”.  A koliko je teško obuzdavati rashode najbolje govore trendovi iz ove godine kada su nastavili rasti, unatoč dramati-čnom padu prihoda,  (premda se situacija zadnjih mjeseci osjetno popravila). Od početka godine, naime, prihodi su pali 7,4 posto, a rashodi porasli 5,1 posto (4,4 milijarde kuna). Među onima koji su uspjeli namaknuti više novca jest i ministar Zdravko Milinović u čijem su sektoru rashodi uvevani za oko 1,5 milijardi kuna.

Jamstva za škverove

Najveći izazov u idućoj godini za ministra Šukera nesumnjivo će biti problem jamstava u brodogradnji. Od početka godine proračun je za te svrhe već platio oko 1,3 milijarde kuna, a razina jamstava sada se procjenjuje na oko 8,3 milijarde kuna. Dok je pronalazak kupaca koji će preuzeti i obveze upitan, škverovi već traže nova jamstva države (oko dvije milijarde kuna).


M. Klepo

Λ VRH


Prebaci se na: