ZAGREB - Dok je hrvatska premijerka Jadranka Kosor u Stockholmu potpisivala arbitražni Sporazum sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom, stanari u zagrebačkoj ulici Vilka Šefera na Ravnicama, o svojoj susjedi i dalje imaju podijeljena mišljenja.
Dio stanara svojoj susjedi odao je priznanje jer je napokon Hrvatskoj otvorila vrata Europske Unije, a oni susjedi koji su Kosoricu kritizirali i na dan kada je postala premijerka, ostali su pri svom stavu - Kosor nam nije baš najdraža susjeda.
Strah da se ne revanšira
Kao ni početkom srpnja, većina nezadovoljnih susjeda ni jučer se nije željela predstaviti punim imenom i prezimenom zbog bojazni da se “susjeda iz Šeferove 10 ne bi revanširala”.
Takvu bojazan nemaju u kafiću CD.
Premijerka je tamo često znala navratiti na kavu, a za svoju gošću i susjedu, u kafiću imaju samo riječi hvale.
- Ona je napravila ono što nijedan muški premijer i predsjednik nisu mogli napraviti. Ovim sporazumom samo je začepila usta onima koji su je kritizirali i govorili da radi ono što joj Sanader naređuje. Pokazala je da je sposobnija od bivšeg premijera - rekao je mladi konobar iz CD-a.
Ostavlja napojnicu
Dodao je da je Kosor iznimno ugodna gošća jer je uvijek ostavila napojnicu, a nikad nije dopustila tjelohraniteljima da plate piće.
No, ispred kafića naišli smo na drugačije raspoloženje i stavove.
- Ona je nama otvorila vrata Europske Unije? Ma to su gluposti. Pitajte ljude u Istri i tamošnje ribare što misle o tom potezu. Ona nije loša susjeda, štoviše simpatična je i uvjek nasmiješena. Ali ona nije političarka, već novinarka i tim poslom bi se trebala baviti. Meni se čini da ona nema pojma što je potpisala - rekao je umirovljenik Nikola Petric.
S umirovljenikom se složila i starija gospođa koja živi u zgradi do premijerke.
Nije joj uopće jasno kako je moguće da je Jadranka Kosor uopće dogurala do pozicije premijerke.
- Od tog dana znam da je važno samo biti slizan sa svojim pretpostavljenim, kao što je ona bila s Tuđmanom i kasnije sa Sanaderom. Meni se sve to gadi, ali nije ona kriva, već moreplovac Ivo, koji ju je postavio na to mjesto - rekla je namrgođena stanarka.
Uvijek pozdravi
U obranu premijerke stao je i kvartovski maher Goran Štanfulj Goc koji je samo napomenuo kako se za dobrim konjem diže prašina.
- Ja ne pratim politiku, ali mogu reći da je ona super susjeda jer uvijek pozdravi, i popriča sa mnom - rekao je Goc.
Dvadeset godina dogovora i prepiranja
- 1991. Slovenija i Hrvatska proglasile neovisnost.
- 1992. Badinterova komisija odlučila da granice jugoslavenskih republika postaju granice novih država.
- 1999. Dogovorena kopnena granica, osim zadnjih šest kilometara do izlaska na more i same granice na moru.
- 2001. Sporazum Račan - Drnovšek. Parafiran je Sporazum koji Sloveniji daje “dimnjak”. Godinu dana poslije Račan obavještava Drnovšeka da Hrvatska odustaje od Sporazuma.
- 2003. Sabor unatoč prosvjedima Ljubljane i Rima prihvaća proglašenje ZERP-a. Iduće godine stupa na snagu, ali ne za članice EU.
- 2005. Brijunska izjava o izbjegavanju incidenata. Obje strane pristaju da je granica tamo gdje je bila 25. lipnja 1991.
- 2006. Slovenija ribolovnim područjem proglašava cijeli zaljev.
- 2007. Sanader i Janša postižu načelni dogovor da će se granica rješavati na Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ).
- 2008. Hrvatska uvodi ZERP i za članice EU, ali dva i pol mjeseca poslije zamrzava tu odluku zbog pritiska Bruxellesa.
- 2008. Slovenija blokira 11 poglavlja u pregovorima Hrvatske s EU.
- 2009. Rehn je u siječnju predstavio prvi prijedlog, a u travnju i kompromisni prijedlog. Hrvatska ga je prihvatila, a Slovenija je predložila amandmane. Rehn predstavlja drugi prijedlog, koji je Hrvatska odbila.
- rujan 2009. Kosor i Pahor dogovorili su se o rješavanju granice arbitražom. Kosor je potpisala izjavu o neprejudiciranju granice.
- listopad 2009. Deblokada i nastavak pregovora.
