ZAGREB - Sudeći prema rezultatima koje su ove godine na nacionalnim ispitima pokazali učenici 2. razreda gimnazije, svaki drugi gimnazijalac neće položiti državnu maturu!  Nacionalni ispiti provedeni su u veljači iz hrvatskog, engleskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, latinskog i grčkog jezika, te matematike, biologije, kemije, fizike i informatike.

Na ispit iz hrvatskog jezika izašlo je 2490 učenika (od njih 13.000), a u prosjeku su postigli rezultat od 53,49 posto. Iz matematike, kemije i fizike učenici, pak, nisu uspjeli dostići ni 50 posto. Iz matematike su 2664 učenika ostavarila 45,48 posto, iz kemije test je pisalo 1155 učenika, a prosjek na ispitu je bio 40,12 posto, dok je iz fizike 1178 učenika postiglo poražavajući rezultat od svega 37,74 posto. Učenici su bili najbolji iz engleskog jezika. Ispit iz engleskog pisalo je 2211 učenika koji su ostvarili prosjek od 78,26 posto.

Zadovoljni ne možemo biti ni rezultatom koji su učenici postigli u pisanju sastavaka: svaki se drugi učenik ne zna pismeno izražavati. U matematici učenici su bili najbolji u savladavanju brojeva i algebri, a najlošiji u funkcijama

Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, kaže, međutim, da su oni takvim rezultatima zadovoljni. - Smatram da će najveći dio djece položiti državnu maturu jer će za nju biti jako dobro pripremljeni, a upravo tome služe i ovi ispiti. Ne treba se bojati rezultata nacionalnih ispita jer oni pokazuju stanje kakvo je u školama i u kojoj su mjeri učenici uspjeli usvojiti neka znanja.

S druge pak strane, ti su rezultati i samim povjerenstvima koja su sastavljala pitanja povratna informacija da vide jesu li svi zadaci primjereni uzrastu učenika - rekao je Sirovatka. Dodao je da su u Centru i Ministarstvu i očekivali da će učenici ove godine postići lošije rezultate nego lani iz hrvatskog jezika i matematike jer se iz tih predmeta nisu provjeravala cjelovita znanja, nego samo određene vještine i kompetencije.

Iz hrvatskog se tako test pisao u tri dijela. Prvi je dio obuhvaćao slušanje s razumijevanjem, u drugom dijelu učenici su pisali sastavak, a u trećem diktat. Pokazalo se da su učenici najbolji u slušanju s razumijevanjem (prosječan je uspjeh 84 posto), a najlošiji u pisanju diktata: prošlo ga je samo 10 posto učenika!

Zadovoljni ne možemo biti ni rezultatom koji su učenici postigli u pisanju sastavaka: svaki se drugi učenik ne zna pismeno izražavati. U matematici učenici su bili najbolji u savladavanju brojeva i algebri, a najlošiji u funkcijama. - Ovakvim smo testovima htjeli potaknuti i same nastavnike da u poučavanju više pažnje posvete onim dijelovima koji se u našim školama ne obrađuju, a koji će učenicima poslije itekako trebati u školovanju i životu - rekao je Sirovatka.

Na fakultetima se, međutim, boje da će ovi rezultati prouzročiti smanjivanje kriterija kod sastavljanja pitanja kako bi većina učenika doista i položila državnu maturu, a dio je fakulteta već najavio da će unatoč maturi provesti zasebni prijemni ispit. 

  Matematika       45,48 brojevi i algebra  59,90 funkcije  39,14 jednadžbe i nejednadžbe  44,67 geometrija   51,54 modeliranje   41,69 Hrvatski jezik  53,49 slušanje i razumijevanje  84,00 sastavak   52,28 diktat   10,71 Engleski jezik   78,26 Biologija        54,81 Kemija        40,12 kemijske promjene  19,17 Fizika        37,74 energija i zakoni očuvanja        17,57 Informatika        65,95 Njemački jezik        68,36 Francuski jezik        77,01 Latinski jezik (početnici)        50,10 Grčki jezik (početnici)        56,01

Ivana Kalogjera-Brkić