Hrvatska će ovu godinu završiti sa 42,2 milijarde eura duga, koji će 2010. narasti na 45,5 milijardi

ZAGREB - Vanjski dug zemlje sljedeće će godine najvjerojatnije doseći ukupnu vrijednost robe i usluga koji se tijekom godine proizvedu u hrvatskom gospodarstvu, što bi moglo dodatno otežati život kako državi, tako i građanima i poslodavcima.

- Nakon pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj i stagnacije u sljedećoj godini, vanjski dug će nam u 2010. doseći razinu od 100 posto BDP-a. Naravno da nam to neće poboljšati kreditni rejting - upozorio je na jučerašnjoj konferenciji “Dan velikih planova” Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke. Guverner je pritom upozorio da Hrvatskoj u 2010. na naplatu dolazi 10 milijardi eura glavnice i kamata na kredite koje je uzimala proteklih godina. Taj će dug trebati refinancirati, a kada se tome pridoda i potreba financiranja proračunskog manjka, Hrvatska bi se u sljedećoj godini mogla suočiti s potrebom zaduženja od čak 13 milijardi eura.

Teško do kredita

Tako velike potrebe za zaduženjem teško će se zadovoljiti ako državi padne kreditni rejting jer o ocjeni rejting-agencija ovise i uvjeti zaduženja.

- Takav porast vanjskog duga je očekivan, a generirat će ga prvenstveno država i državne tvrtke. Istodobno, može se očekivati pad udjela privatnih tvrtki i banaka u ukupnom vanjskom dugu zemlje - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Prema njegovim prognozma, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s vanjskim dugom od 42,2 milijarde eura, dok će sljedeće godine doseći 45,5 milijardi eura. To znači da će, statistički gledano, svaki Hrvat inozemstvu dugovati oko 10.000 eura.

I sada mnogo dugujemo

- Iako mnoge zemlje imaju i znatno veći udio vanjskoga duga u BDP-u od 100 posto, ipak se tu radi o psihološkoj granici. Kada se ona prijeđe, strani ulagači s oprezom počinju gledati na zemlju i njezinu sposobnost da sevisira svoje obveze - ističe Šantić.

Upozorava i da bi posljedica toga mogao biti pad kreditnog rejtinga zemlje, što bi otežalo i poskupilo zaduživanje kako države, tako i banaka i poduzeća, a u konačnici i građana. To bi se dogodilo u vjerojatno najnezgodnijem trenutku: u vrijeme kada se naše tvrtke moraju modernizirati da bi se prilagodile zahtjevima Europske Unije, za što su im potrebni novi krediti.

Ante Babić, neovisni ekonomist, ne strahuje da će rast ino-duga na 100 posto BDP-a rezultirati padom rejtinga i otežanim uvjetima novog zaduživanja.

Najave Rohatinskoga, ka-že, nisu ga iznenadile. Takva razina duga, kaže Babić, ne razlikuje se bitno od sadašnje, koja prelazi 90 posto BDP-a.