Haiti je naziv frankofonske latinskoameričke države, najsiromašnije na kontinentu, na otoku Hispanioli, na liniji gdje se karipska ploča tare o sjeverno- američku - što je rezultiralo katastrofalnim potresom koji je sravnio sa zemljom Port-au-Prince.
Haiti je prva latinskoamerička zemlja koja je stekla neovisnost, još 1804. Unatoč geslu “sloboda, jedna - kost, bratstvo”, bonapartisti su se opirali pokretu protiv ropstva i za neovisnost, pa je njegov vođa Toussaint L’Ouverture, žestoki katolik i slobodni zidar, pozvan na pregovore, na prevaru otet i zatočen u Francuskoj, gdje je i umro ne doživjevši neovisnost. U toj borbi poginulo je oko 100.000 crnih robova te oko 24.000 od 40.000 bijelih kolonista.
Kasnije je Haiti morao platiti Francuskoj 90 milijuna franaka odštete za zaradu izgubljenu oslobađanjem robova. Haiti je financijski i na druge načine podržao Simona Bolívara u oslobađanju sjevera Južne Amerike. Pri proglašenju neovisnosti oslobođeni robovi odbacili su ime “Saint-Domingue” (po osnivaču dominikanskog reda sv. Domingu de Gúzmanu, po kojemu se na istom otoku zove Dominikanska Republika), odabravši naziv Haiti.
“Haiti” (u kreolskome: “Ayiti”) naziv je koji su dijelu otoka dali Taíno, otočki ogranak Arawačana, praktički istrijebljeni pri kolonizaciji. Potomci uvezenih crnih robova tako su odali počast žrtvama evropskoga kršćanskog genocida. “Ayiti” na arawačkome znači “Zemlja visokih planina”.