KOLIKO SMO SPREMNI

Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi

  • AP

Objavljeno: 14.05.2010

Našim dijelom Jadrana u jednoj godini plovi 400 tankera, od kojih svaki ima nosivost oko 100.000 tona

ZAGREB - Što bi se dogodilo u slučaju havarije nekog tankera u Jadranskom moru? Ovo pitanje često se čuje u javnosti otkako je došlo do havarije naftne platforme u Meksičkom zaljevu.

Tempirana bomba

Tijekom godine hrvatskim dijelom Jadrana prema naftnom terminalu tršćanske luke plovi 400 tankera nosivosti oko 100.000 tona, prema Veneciji još 250 brodova punih “crnog zlata”, dok u riječki zaljev godišnje s naftom uplovi njih 70.

Svaki od tih brodova, usprkos mjerama nadzora, uvedenim sustavom odvojene plovidbe te pooštrenim sigurnosnim standardima samih brodova, tempirana je bomba.

Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko-Kvarner, tvrdi kako bismo se na najmanje dvadeset godina mogli pozdraviti s Jadranom kada bi se dogodilo curenje deset puta manje od onoga koje se dogodilo u SAD-u. - Bili bismo u još goroj situaciji jer je naša obala kamena. Sigurno bi u tom trenutku došlo do raspada turizma i ribarstva, a to bi značilo da bi praktički milijun ljudi u Hrvatskoj ostalo bez sredstava za život. Djeca bi nam u tom slučaju idućih 30 godina morala četkicom za zube čistiti svaki pojedini kamen - upozorava Piršić, koji godinama upozorava na mogućnost takvog scenarija i raspolaže s mnoštvom podataka.

- Šteta nastala zbog havarije tankera u Jadranu bila bi proporcionalna količini istekle nafte. Jadran je zaokružen obalama na sve tri strane pa bi nafta zasigurno stigla do obala. No, srednji i sjeverni Jadran su najugroženiji jer se tu nalaze nacionalni parkovi i veliki turistički kompleksi - rekao je dr. Tarzan Legović, znanstveni savjetnik Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu.

Državni tajnik za more kap. Mario Babić kaže kako Hrvatska, poštujući međunarodne i nacionalne standarde, ima plan intervencija za slučajeve onečišćenja mora i to na državnoj i županijskim razinama. - U slučaju havarije većih razmjera sigurno niti jedna od jadranskih zemalja ne može učinkovito djelovati sama. Zato i imamo uspostavljen sustav regionalne suradnje s Italijom i Slovenijom, a u slučaju da se dogodi nesreća dramatičnih razmjera sigurno bi pozvali i šire međunarodne snage - istaknuo je Babić.

Odabir interventnih koraka

Sanja Grgurić, direktorica tvrtke GEKOM d.o.o za geofizičko i ekološko modeliranje, istaknula je kako se numeričkim modelima može simulirati širenje naftnih mrlja. - Ti modeli mogu dati ključne informacije za odabir interventnih koraka u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, a mogu se koristiti i za analizu scenarija u okviru preventivne analize rizika.

Kako bi se širenje naftne mrlje moglo predvidjeti, nužno je imati pouzdane podatke o vjetru i lokalnoj hidrodinamici - rekla je Sanja Grgurić, naglasivši kako će tvrtka GEKOM ovaj tjedan u Opatiji predstaviti primjer kako senumeričkim modelima može predvidjeti širenje onečišćenja.

Za svaku izlivenu tonu vlasnik plaća 1200 dolara

Američki standard: svaki tanker mora imati dvostruku oplatu i plan u slučaju katastrofe

ZAGREB - Kako bi se prevenirale posljedice ekoloških katastrofa zbog izlijevanja nafte, američki je Kongres još 1990. godine donio takozvani Ocean Pollution Act (OPA). Tim se dokumentom traži da svaki tanker koji plovi američkim vodama mora imati plan u slučaju eventualne katastrofe. Svi tankeri moraju imati trup s dvostrukom oplatom i svaki vlasnik broda odgovara iznosom od 1200 dolara za svaku tonu nafte koja se izlije. Američka obalna straža u svakom trenutku mora znati gdje se koji tanker nalazi.

- Za Jadran postoji inicijativa da se napravi operativni oceanografski model i već postoji prijedlog projekta. U SAD-u je takav prognostički sustav osnova, a koriste ga i NOAA kod izljeva nafte te američka Obalna straža za traganje i spašavanje - rekao je dr. Ivica Janeković iz Instituta Ruđer Bošković, koji se trenutačno nalazi na postdoktoratu na Havajima gdje radi na razvoju i korištenju numeričkih modela.- Jadran je prilično bogat dinamikom, ali i izuzetno kompliciran za modeliranje zbog razvedenosti naše obale s brojnim otocima i zaljevima - naglasio je dr. Janeković. N. H., T. R.

Broj preporuka: 4

Više o...

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen