KOLIKO SMO SPREMNI
Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi
-
AP
Našim dijelom Jadrana u jednoj godini plovi 400 tankera, od kojih svaki ima nosivost oko 100.000 tona
ZAGREB - Što bi se dogodilo u slučaju havarije nekog tankera u Jadranskom moru? Ovo pitanje često se čuje u javnosti otkako je došlo do havarije naftne platforme u Meksičkom zaljevu.
Tempirana bomba
Tijekom godine hrvatskim dijelom Jadrana prema naftnom terminalu tršćanske luke plovi 400 tankera nosivosti oko 100.000 tona, prema Veneciji još 250 brodova punih “crnog zlata”, dok u riječki zaljev godišnje s naftom uplovi njih 70.
Svaki od tih brodova, usprkos mjerama nadzora, uvedenim sustavom odvojene plovidbe te pooštrenim sigurnosnim standardima samih brodova, tempirana je bomba.
Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko-Kvarner, tvrdi kako bismo se na najmanje dvadeset godina mogli pozdraviti s Jadranom kada bi se dogodilo curenje deset puta manje od onoga koje se dogodilo u SAD-u. - Bili bismo u još goroj situaciji jer je naša obala kamena. Sigurno bi u tom trenutku došlo do raspada turizma i ribarstva, a to bi značilo da bi praktički milijun ljudi u Hrvatskoj ostalo bez sredstava za život. Djeca bi nam u tom slučaju idućih 30 godina morala četkicom za zube čistiti svaki pojedini kamen - upozorava Piršić, koji godinama upozorava na mogućnost takvog scenarija i raspolaže s mnoštvom podataka.
- Šteta nastala zbog havarije tankera u Jadranu bila bi proporcionalna količini istekle nafte. Jadran je zaokružen obalama na sve tri strane pa bi nafta zasigurno stigla do obala. No, srednji i sjeverni Jadran su najugroženiji jer se tu nalaze nacionalni parkovi i veliki turistički kompleksi - rekao je dr. Tarzan Legović, znanstveni savjetnik Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu.
Državni tajnik za more kap. Mario Babić kaže kako Hrvatska, poštujući međunarodne i nacionalne standarde, ima plan intervencija za slučajeve onečišćenja mora i to na državnoj i županijskim razinama. - U slučaju havarije većih razmjera sigurno niti jedna od jadranskih zemalja ne može učinkovito djelovati sama. Zato i imamo uspostavljen sustav regionalne suradnje s Italijom i Slovenijom, a u slučaju da se dogodi nesreća dramatičnih razmjera sigurno bi pozvali i šire međunarodne snage - istaknuo je Babić.
Odabir interventnih koraka
Sanja Grgurić, direktorica tvrtke GEKOM d.o.o za geofizičko i ekološko modeliranje, istaknula je kako se numeričkim modelima može simulirati širenje naftnih mrlja. - Ti modeli mogu dati ključne informacije za odabir interventnih koraka u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, a mogu se koristiti i za analizu scenarija u okviru preventivne analize rizika.
Kako bi se širenje naftne mrlje moglo predvidjeti, nužno je imati pouzdane podatke o vjetru i lokalnoj hidrodinamici - rekla je Sanja Grgurić, naglasivši kako će tvrtka GEKOM ovaj tjedan u Opatiji predstaviti primjer kako senumeričkim modelima može predvidjeti širenje onečišćenja.
Broj preporuka: 4
