Postoji više kaznenih prijava protiv odgovornih osoba iz Acron Grupe, koje su podnijeli pojedini prevareni ulagači. To može dovesti do pojedinačnih sudskih postupaka. Međutim, iako je već godinu dana poznato, a izrijekom su se spominjale nepravilnosti u poslovanju i u optužnici USKOK-a, nitko za sada nije pročešljao cjelokupno “poslovanje” Acron Grupe, kao i put novca prema drugim sličnim tvrtkama koje vode do Tina Mudrovčića.
Kako prevariti stotine građana, uzeti im milijune kuna, suočiti se s kontrolom Ministarstva financija, provući se
“kroz” policiju i USKOK, te na kraju proći bez ikakvih posljedica? Treba pitati Tina Mudrovčića, 40-godišnjeg zagrebačkog “poduzetnika”, koji već godinama za nos vuče lakovjerne hrvatske građane i nadležne istražne organe, a i dalje manje-više mirno živi i radi u Zagrebu.
Tin Mudrovčić, kojeg neki pamte još iz dobro organiziranih prijevara, lanca sreće pod nazivom Gem collection s početka ovog stoljeća, prošle se godine našao u središtu poznate istrage USKOK-a. Ne, nije on bio osumnjičen. Mudrovčić se obratio za pomoć policiji i USKOK-u. Od osobe koju su institucije istraživale preko noći se pretvorio u svojevrsnog istražitelja, odnosno pomagača istražnih tijela. No, tako je uspio skrenuti pažnju s “poslovanja” svoje tvrtke Acron Grupe d.o.o. i s njom povezanih firmi.
Sve je krenulo tako što je Hanfa prije nešto više od godinu dana uočila sumnjive transakcije Mudrovčićeve tvrtke, te je od Ministarstva financija zatraženo da nadležni financijski inspektorat provede izvanredni nadzor u Acron Grupi. To zaduženje dobiva viši financijski inspektor, koji ubrzo postaje bolje poznat široj javnosti, Slaven Bošković. Inspektor je vrlo brzo ustanovio da su sumnje u nepravilno poslovanje Acron Grupe bile više nego osnovane. Tada počinje priča koja je proteklih dana okončana nepravomoćnom osuđujućom presudom na Županijskom sudu. Inspektor Mudrovčića i njegove suradnike upoznaje sa svojim zaključcima prema kojima Acron Grupu čeka niz sankcija, novčanih kazni u ukupnom iznosu od oko tri milijuna kuna. Spominje i moguću kaznenu odgovornost direktora Mudrovčića i odgovornih osoba. No, umjesto zapisnika u kojemu bi sve to bilo navedeno, na inicijativu inspektora Boškovića dogovara se izrada “uljepšanog” zapisnika o nadzoru, s time da inspektor “na ruke” dobije 300.000 kuna. Mudrovčić se obraća USKOK-u, te se organizira simulirana primopredaja novca.
Ključni svjedok na sudu
Iako je inspektor odustao, kasnije je uhićen zbog traženja mita, optužen i prošloga tjedna, nakon priznanja na sudu, osuđen na sedam mjeseci zatvora. Tin Mudrovčić bio je ključni svjedok protiv njega. Priča o mitu je praktički okončana.
Ali što se dogodilo s Mudrovčićem i njegovom Acron Grupom? Što je s velikim nepravilnostima u poslovanju zbog kojih je osuđeni inspektor tražio mito? Što je s izvanrednim nadzorom Acron Grupe koji je prije više od godinu dana tražila Hanfa? Odgovor je jednostavan: ništa. Od trenutka kada je u veljači prošle godine postao pozitivan “igrač” u USKOK-ovoj antikorupcijskoj akciji, Mudrovčićeve mutne poslove, u kojima su prevareni brojni “obični” građani ove zemlje, više nitko ne istražuje. Navodno je prije mjesec, dva u Acron ponovno upućena kontrola financijskog inspektorata, ali su, kao i novinari Jutarnjeg lista, uzaludno čekali da im netko otvori vrata ili odgovori na telefonski poziv.
A podaci o “poslovanju” Acron Grupe uistinu su zapanjujući. I k tome su većim dijelom javno objavljivani u medijima. Doduše, Mudrovčić se pritom i sam predstavio kao žrtva prevaranata u aferi koja je, nezasluženo, dobila naziv
“Forex”. Radi se zapravo o modificiranom, osuvremenjenom lancu sreće u kojemu su se prevaranti predstavljali kao posrednici ili ugledni financijaši koji novac ulažu u tržište devizama - Forex, iako to nisu ni mogli niti su činili, već su po svemu sudeći najveći dio novca ulagača izvukli “na sigurno”.
Umjesto prijašnjih krinki, poput prodaje knjiga, posuđa i slično, novi lanac funkcionirao je po principu osnivanja firmi koje se navodno bave oplođivanjem novca na deviznom tržištu. Nisu to bili nikakvi fondovi, već obična društva s ograničenom odgovornošću. To je bitno, jer odgovorne osobe ne odgovaraju vlastitom imovinom za moguću štetu. Jedna od glavnih tvrtki koja se bavila tim “poslom” je upravo Mudrovčićeva Acron Grupa.
Obećanja o visokoj zaradi
Princip je bio jednostavan. Sve bi se moglo svesti pod riječi: obećanja fantastična, prijevara klasična. Obećanje je bilo zarada na Forexu preko posrednika veća od 100 posto godišnje. Prijevara se sastojala u tome da većina građana nikada nije dobila natrag ni uloženi iznos, a vjerojatno nikada do njega neće ni doći.
Primjerice, građanin uplati 1000 eura i garantira mu se godišnji prihod od 100 do 150 posto. Prvi mjesec stiže uplata od 100 eura. Drugi isto tako. Prema priči nekoliko osoba koje su izgubile novac ulažući navodno na Forex, a koje su inzistirale na tome da ostanu anonimne, upravo te početne isplate dobiti ispunjavale su “ulagače” novim optimizmom. Neki su tako nakon nekoliko mjeseci povećavali uloge pribavljajući sredstva na razne načine. I onda - kada ulagači već počnu računati kako će ubrzo na ime dobiti povratiti uložena sredstva i koliko bi mogli zaraditi za godinu, dvije, pet - počinju problemi.
- Iznosi dobiti najprije se lagano smanjuju, a onda isplate prestaju. Tvrtke posrednici pronalaze razna lažna, ali uglavnom detaljno razrađena opravdanja, počevši od privremenog prekida rada deviznog tržišta, privremenih problema radi usklađivanja zakonskih akata, teškoća u međusobnoj suradnji naših i uglednih stranih banaka i slično. Na koncu ste imali sreće ako ste na ime dobiti dobili polovicu uloženog novca natrag. A uplaćenu glavnicu možete zaboraviti - kaže naš sugovornik, koji je i sam sudjelovao u nagovaranju ljudi da ulažu na Forex.
Kao i u klasičnoj piramidi, najviše natrag dobivaju, možda i zarade, oni ulagači koji su pronašli više novih ulagača. Pritom se i u slučaju “Forex”, kao i u klasičnim lancima sreće, opet ciljalo na dovođenje bliskih osoba, ali su posrednici uglavnom trebali osnivati vlastite firme preko kojih se cijeli posao na određeni način pokušao legalizirati. Bolje rečeno, tako se trebao stvoriti dojam legalnosti, a ujedno i ozbiljnosti skrivene prijevare.
Tako se u tvrtku Acron Grupa, čiji je jedini osnivač i direktor Tin Mudrovčić, od kraja 2007., kada je osnovana, do prošle godine slilo između 60 i 70 milijuna kuna.
Iako je točan broj teško izračunati jer postoji niz posrednika ali i ulagača koji su nešto i zaradili, navodno je riječ o više stotina oštećenih građana. A Acron Grupa samo je jedna od tvrtki na visokoj razini piramide. Direktor Acrona Tin Mudrovčić prošle je godine u medijskim istupima tvrdio da je i sam prevaren te je odgovornost prebacivao na tvrtku Capys d.o.o. iz Zagreba, ističući da je Acron zapravo preko te tvrtke ulagao na Forex. Međutim, Capys je očito bila samo tvrtka na sljedećem “levelu”. Ni Acron, ni Capys, ni druge slične tvrtke nisu, prema našim zakonima, mogle ulagati na devizno tržište. Ulagačima upućenijim u financije “prodavali” su različite priče da to za njih čine osobe iz domaćih ili stranih banaka, koje jedine imaju mogućnost trgovanja na Forexu.
Krediti za direktora
Capys i Acron imali su sklopljene ugovore o poslovanju, kao i druge slične tvrtke koje su se poslije osnivale. Temeljem tih ugovora Mudrovčić je prošle godine, kada je došlo do pucanja lanca i pobune ulagača, tražio blokiranje računa Capysa radi povrata uloženih sredstava. S tim se dokumentom i slikao za novine. Međutim, zanimljivo je da je to učinio tek nakon što je Capys najvećim dijelom ispraznio svoje račune. Prema nekim informacijama, novac je otišao u inozemstvo, kao i navodni stvarni vlasnici te tvrtke.
Jedan poznavatelj cijele situacije, koji je želio ostati anoniman jer je i sam bio dio priče, navodi da je Mudrovčić svojim ulagačima i prije bio ponudio nekoliko opcija rješavanja povrata novca. Primjerice, povrat 70 posto glavnice odmah ili 100 posto za nekoliko mjeseci. Svejedno koju opciju su ulagači izabrali, novac uglavnom nisu vidjeli. Nakon što je tražio blokadu Capysa, za sebe je našao novi izlaz. Za 400-tinjak ulagača pripremio je dokumentaciju prema kojoj uložena sredstva potražuju od Capysa. Na pravi pogled logično, ide se za onim kome je novac prebačen. Ali oni koju su te dokumente potpisali istovremeno su odustali i od bilo kakvih potraživanja prema Acron Grupi. Mudrovčić se na taj način navodno riješio više od stotinu oštećenih.
A da nije za sve kriv samo Capys jasno proizlazi i iz dokumentacije do koje je došao Jutarnji list. Među ostalim, Acron Grupa kreditirala je svog jedinog vlasnika i direktora Tina Mudrovčića krajem 2008. Radi se o 1,15 milijuna kuna koje je Mudrovčić “uzeo”, a nikada nije vratio. Osim toga, Acron Grupa još veći iznos, oko 3,2 milijuna kuna, proslijedila je kao kratkoročni kredit Acron Gradu d.o.o. Nije teško pogoditi, radi se o tvrtki čiji je jedini vlasnik i osnivač opet Tin Mudrovčić. Tome da je novac vraćen nismo uspjeli naći traga.
Zanimljivo je također da je Acron Grupa, čiji je temeljni kapital milijun kuna, za 2008. godinu prikazala dobit u poslovanju manju od 300.000 kuna. A ulaganja koja su preko nje prošla bila su veća od 50 milijuna kuna.
Knjigovodstveni prekršaji
Sva sredstva ulagača, 50-ak milijuna kuna, Acron Grupa je u bilanci predstavila kao vlastitu kapitalnu pričuvu, što je, prema mišljenju financijskih stručnjaka, enormni knjigovodstveni prekršaj. Međutim, čini se da sve to u ovoj državni nikoga ne zanima. Ni Poreznu upravu, ni Financijski inspektorat, ni Ured za sprečavanje pranja novca, ni policiju, ni Državno odvjetništvo.
Postoji doduše više kaznenih prijava protiv odgovornih osoba iz Acron Grupe, koje su podnijeli pojedini prevareni ulagači. To može dovesti do pojedinačnih sudskih postupaka. Međutim, iako je već godinu dana poznato, a izrijekom su se spominjale nepravilnosti u poslovanju i u optužnici USKOK-a, nitko za sada nije pročešljao cjelokupno “poslovanje” te tvrtke, kao i tokove novca prema drugim sličnim tvrtkama u kojima se opet nailazi na Tina Mudrovčića.
Prije nekoliko godina za urušavanje lanaca Gem collection prevaranti s vrha piramide optuživali su novinara Jutarnjeg lista koji je ih raskrinkao u seriji objavljenih tekstova. Ovoga puta to ne može biti opravdanje jer se piramida već odavno počela urušavati.
‘Pravilo je bilo da voze Mercedese i pokažu moć’
Mudrovčić je već 2002. dobro zarađivao u Gem Collectionu, muljažama pod krinkom prodaje knjiga
- Tina Mudrovčića poznajem negdje od 2002. ili 2003. godine. Tada sam i sam bio uključen u lanac prijevara zvan Gem collection. Bila je to klasična piramidalna shema financijskog inženjeringa koja se odvijala pod krin- kom prodaje knjiga. U trenutku kada sam postao dio lanca s uplatom minimalnih 2280 eura, Mudrovčić je već imao status menadžera s najmanje 30-ak ljudi pod sobom. Nisam bio u njegovoj grupi, ali znam da je ubrzo, zajedno sa svojom suprugom, napredovao u “leader menadžera”, što znači da je imao i veći broj ljudi ispod sebe od kojih je ubirao novac od svake uplate. Već na poziciji menadžera bila mu je zagarantirana lijepa zarada, a na sljedećoj stepenici je sigurno izvukao velik novac.
Tada je Mudrovčić vozio luksuzni Mercedes, mislim da se radilo o modelu CLK s dvojim vratima. Isti auto, samo druge boje, vozili su i ‘menadžeri’ grupe u kojoj sam bio i ja. To je bilo striktno pravilo. Potencijalnim klijentima morali su pokazati svoj uspjeh. To je značilo luksuzna vozila, skupa odijela i slično. Kad su se održavali seminari, najprije u Dugoj Resi, a nakon toga, kada su počele policijske racije, u Tuhelju, ispred ulaza u dvorane uvijek su morali biti parkirani najskuplji primjerci vozila - ispričao nam je jedan od tadašnjih aktera, a želio je ostati anoniman (identitet poznat redakciji, op.a.).
Je li završen financijski nadzor?
Iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva financija na naš jasan upit je li nadzor u Acron Grupi završen dobili smo ovaj odgovor: “Financijski inspektorat poduzeo je sve potrebne aktivnosti sukladno zakonskoj nadležnosti i ovlastima, u suradnji s drugim nadležnim državnim tijelima. Podatke koje razmjenjuju, nadležna tijela moraju čuvati i koristiti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti.” Dakle, je li nadzor završen, i dalje ne znamo. Pritom treba napomenuti da policija i DORH, prema neslužbenim informacijama, nisu od nadležnih financijskih institucija zaprimili nikakve prijave o Acron Grupi.
