Hrvatska Vlada u petak je zadužila dva ministarstva da pokrenu inicijativu u zemljama jugoistočne Europe za promjenu ustava tih zemalja kako bi se omogućilo međusobno izručenje. Ministrica Ana Lovrin pojasnila je da je inicijativa pokrenuta u duhu uhidbenog naloga koji vrijedi među zemljama članicama EU.
Dr. Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da je za europski uhidbeni nalog bitno to što on iz postupka izručenja isključuje politiku, odnosno izručenje ne odobravaju ministri pravosuđa. Sud jedne države izravno od suda druge traži osumnjičenika, a pritom se ne provjerava osnovanost sumnje, nego vrijedi načelo povjerenja.
Kad bi i Hrvatska izmijenila svoj Ustav, na način na koji je najavila ministrica Lovrin, to bi značilo da bismo na zahtjev sudova BiH izručivali svoje državljane za ratni zločin bez ikakve provjere ima li dokaza protiv njih. To bi značilo da bismo automatski izručili bilo koga optuženog za ratni zločin: samo za zločin u Mrkonjić Gradu bosanski Srbi terete 16 časnika HV-a, među ostalima Antu Gotovinu, Damira Krstičevića, Milu Ćuka, Miljenka Filipovića i Ljubu Ćesića Rojsa.
Upravo se Hrvatska zadnjih godina oštro protivila pritiscima međunarodne zajednice da zemlje regije međusobno izručuju svoje državljane. Najveći problem su masovni postupci za ratne zločine: BiH ih je pokrenula na tisuće, a broj osumnjičenih se dosad popeo na čak 16.500 osoba. Procjenjuje se da je među njima najviše Srba, a da bi Hrvata moglo biti više od 5000. U praksi bi to značilo isto toliki broj zahtjeva za izručenje koji bi stigli na adresu hrvatskog pravosuđa, jer brojni državljani BiH, ne samo Hrvati, uživaju pogodnosti dvojnog državljanstva.Vlasti BiH već godinama traže od Hrvatske i Srbije da im izruče svoje državljane kako bi im se sudilo u BiH, tamo gdje su zločini počinjeni. BiH je neselektivno pokrenula na tisuće postupaka, slično kao što je to Hrvatska činila u ratnim godinama. Hrvatska je zbog toga bila pod velikim međunarodnim pritiskom pa su se u nekoliko navrata revidirale optužnice protiv Srba.
Broj tjeralica protiv Srba optuženih za ratne zločine smanjen je na oko 1200. Međunarodna zajednica u ovom slučaju podupire vlasti u Sarajevu: u BiH su izgradili novi sud za ratne zločine koji bi trebao naslijediti Haaški sud, u njemu rade strani suci i tužitelji, a finanancira se iz stranih donacija.
Bruno Vekarić iz Tužiteljstva za ratne zločine Srbije pozdravio je inicijativu hrvatske Vlade. “Mi smo za to, no to je prije svega političko pitanje, a ne stvar ustava, jer Ustav Srbije ne brani izručenje naših državljana. Hrvatska i Srbija izvrsno surađuju, no s BiH imamo problema jer postupci za zločine protiv Srba leže u ladicama”, rekao je Vekarić.
EU traži od nas da u sklopu prilagodbe propisima EU suradnju u izručenju proširimo na zemlje regije. Još u travnju ministrica Lovrin je na konferenciji u Sofiji naglasila da Hrvatska priprema primjenu Europskog uhidbenog naloga.
| Članice EU svoje građane izručuju međusobno od 2004. godine Hrvatska mora mijenjati svoj Ustav i ukinuti zabranu izručenja vlastitih državljana zbog ulaska u Eeruopsku Uniju. Unutar zemalja Unije od 2004. godine primjenjuje se europski uhidbeni nalog, prema kojem zemlje izručuju i vlastite državljane. Već u prvoj godini primjene članice Europske Unije međusobno su izručile 104 osobe, a s godinama primjene, raste i broj slučajeva. Prema riječima dr. Zlate Đurđević, postoji popis od 32 kaznena djela (među kojima su ratni zločini i terorizam) na koja se nalog odnosi bez obzira na to kako su djela regulirana domicilnim zakonodavstvom. |
Ivanka Toma;Snježana Pavić
