Titova majora sumnjiče za smrt 13.000 ljudi

Objavljeno: 30.03.2009

ZAGREB - U proljeće 1945. godine na Kočevskom rogu smaknute su tisuće ratnih zarobljenika, njihova su mrtva tijela pobacana u prirodne jame, koje su potom minirane eksplozivom da nitko slučajno ne bi preživio.

Milošević mu nije dao da vodi krajiške Srbe

više iz
rubrike
VIJESTI
Jučer je, 64 godine poslije, zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo označilo Simu Dubajića tadašnjeg komandanta Motomehanizovanog odreda 4. armije Jugoslavenske armije, kao glavnog organizatora i naredbodavca tog ratnog zločina.

Protiv 86-godišnjeg Dubajića, srpskog državljanina koji živi u Beogradu, tužiteljstvo je Županijskome sudu u Zagrebu podnijelo istražni zahtjev zbog osnovane sumnje da je počinio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, te je zatraženo da mu se odredi pritvor, odnosno da se protiv njega raspiše međunarodna tjeralica. Istraga protiv Dubajića prva je sudska istraga za partizanske zločine.

Strašna smrt

Prvo bi ih strijeljali 
i bacili u jamu
koju bi minirali eksplozivom
Kako neslužbeno doznajemo, tereti ga se da je od 26. svibnja do 05. lipnja 1945. godine na području Kočevja u Sloveniji iz postrojbi pod njegovim zapovjedništvom oformio specijalnu skupinu od 70-ak  vojnika. Po njegovim zapovjedima zarobljenici su prebačeni iz Kočevja do Kočevskog roga, gdje su ih pripadnici spomenute skupine, zajedno s još nekim vojnicima armije s tog područja, strijeljali i bacali ih u jame. Jame su potom “zatvarane” eksplozivom.

Prema optužbi državnog odvjetništa na taj način vojnici Jugoslavenske armije su, izvršavajući Dubajićeve zapovjedi, smaknuli najmanje 13.000 ratnih zarobljenika, uglavnom ustaša i domobrana, ali i civila.

Svoje tvrdnje tužiteljstvo temelji kako na iskazima nekolicine svjedoka, tako i na obimnoj dokumentaciji, ali i na sadržaju više knjiga.

Kao dokaz je između ostaloga predložena i autobiografija osumnjičenog Sime Dubajića “Od Kistanja do Kočevskog roga” iz 2006. godine. U knjizi Dubajić priznaje zločin.

Što se tiče broja ubijenih zarobljenika, tužiteljstvo “najmanje 13.000” stradalih temelji na dokumentima pisanim u štabu 5. britanskog korupsa generala A. R. Loua, gdje se spominje “evakuiranje 10.000 hrvatskih zarobljenika, ... uključujući civile koji se s njima nalaze ... ukupno 13.000”. Evakuacija je zapravo značila predaju tih zarobljenika 4. jugoslavenskoj armiji u dogovoru s majorom Dubajićem.

Dubajić je taj dokument objavio u svojoj autobiografiji, gdje je priznao da je ranije preuveličavao broj žrtava na nekoliko desetaka tisuća.

Kasnije je, tvrdi, saznao da je u Kočevskom rogu pronađeno oko 14.000 kostura, što se podudara s podacima britanske vojske koji navode oko tisuću ljudi manje. Nakon što se pribave i službena izvješća o istraživanjima s tog područja od Republike Slovenije, broj pogubljenih trebao bi se preciznije odrediti.

  Ključno svjedočenje

‘Dubajić zapovijedao četom za likvidacije’

Na području Kočevskog roga u Sloveniji nakon završetka Drugog svjetskog rata ubijeno je, prema nekim procjenama, najmanje 30.000 vojnih zarobljenika, od čega 13.000 Hrvata. Riječ je o zarobljenicima koji su vraćeni iz Austrije, a potom su završili na dan ili dva u logoru u Šentvidu pokraj Ljubljane. Zarobljenici su vlakovima prevezeni iz Šentvida na područje Kočevja te likvidirani i bačeni u jame.



Najvažniji svjedok Ivan Gugić, koji je bio u Kočevju u vrijeme likvidacija, ispričao je u svom svjedočenju 1953. godine da su likvidacije provođene u šumi Kočevski rog. 
Hrvati su iz Austrije, prema saznanjima slovenskog povjesničara Mitje Ferenca, vraćani od 17. svibnja, a likvidirani su do 26. svibnja. Nakon njih likvidirani su Srbi i, na kraju, slovenski domobrani do 5. lipnja 1945. U tom kontekstu, napominje Ferenc, Tito je održao žestok govor u Ljubljani 26. svibnja, a Simo Dubajić se iz Maribora pojavljuje u Ljubljani i potom odlazi u Kočevje.

Simo Dubajić, prema Ferencu, nije sudjelovao u ubojstvima Slovenaca nego se zadržao u Kočevju dok su likvidirani Hrvati i Srbi. Koje su, međutim, postrojbe sudjelovale i koji pojedinci u zločinima, povjesničari tek trebaju utvrditi.  Povjesničar Josip Jurčević tvrdi da su egzekutori, Simo Dubajić i Boško Šiljegović, bili pripadnici izdvojenog odreda, predviđenog za likvidacije.

Prema ključnom svjedočenju iz 1953. Ivana Gugića (1925.), partizana iz 26. dalmatinske partizanske divizije VIII. korpus NOV, koji je od ožujka 1945. bio u 11. dalmatinskoj brigadi - Simo Dubajić je najodgovorniji za zločine na području Kočevja.

Gugić je sa svojom postrojbom iz pravca Trsta došao do Kranjske Gore 15. ili 16. 5. 1945. U Koruškoj je bio prisutan kad su engleske čete predavale hrvatske zarobljenike, koji su nakon toga poslani vlakom u Jugoslaviju.

Tada je od štaba 26. divizije stigla naredba štabu XI. dalmatinske brigade da se iz cijele brigade izaberu najpouzdaniji komunisti, kako časnici tako i vojnici, za povjerljivi zadatak ubijanja zarobljene hrvatske, slovenske i njemačke vojske.

Zapovijedao im je major Simo Dubajić iz Kistanja kraj Šibenika, načelnik štaba IV. armije, iz operativnog odsjeka.Gugić je bio u Kočevju kad su se provodile likvidacije. “Ubilačka četa bila je stigla prije nas, ali ih više nismo vidjeli. Oni su po pripovijedanju drugova bili otišli u šumu, daleko dva-tri sata hoda, ali ja to točno ne znam. Znam samo da su tamo bili partizanski logori za vrijeme rata. Ta šuma se zvala Kočevski rog. Zadatak moje čete je bio da prvo u kasarnu primimo one koje su dopratili slovenski kurirski odredi, koji su ujedno u sobama s njih skidali robu, tražili oružje i zlato - bilo je nakupljeno 5-6kg zlata”, zapisao je Gugić u svome svjedočenju.

Dubajić je o zločinu napisao čak i knjigu “Život, grijeh i kajanje: Od Kistanja do Kočevskog roga” koja je izašla 2006.

- Mi smo prije godinu dana predali Državnom odvjetništvu knjigu Sime Dubajića i snimke Dubajićeva intervjua za slovensku televiziju, kao i neke dokumente. DORH-u je trebalo godinu dana da pročitaju knjigu - rekao je Božo Vukušić, tajnik Počasnog bleiburškog voda. (Ivica Radoš)


Željko Petrušić

Broj preporuka: 1

ARHIVA ČLANAKA

SA ŽITOM U PLODINAMA

Dobitnici nagradne igre sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada

Dana 15. listopada 2012.godine izvučeni su dobitnici u nagradnoj Igri Sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada.

LJUBAVOLOGIJA U PRAKSI

Kako živjeti u ljubavi?

Što ljubav doista jest? Kako je možemo svakodnevno živjeti? Kako odbaciti romantično, idealizirano shvaćanje ljubavi i prigrliti ono što ljubav istinski jest? Kako dopustiti ljubavi da nas osvoji?

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen