Top-lista spomenika NOB-u

Objavljeno: 16.05.2009

Na velikoj međunarodnoj izložbi Photo festival u New Yorku našle su se i fotografije spomenika NOB-u nastale na prostoru bivše Jugoslavije. Riječ je o projektu belgijskog fotografa i suradnika na Kraljevskoj akademiji u Gentu Jana Kempenaersa, koji je priredio seriju radova naslovljenu “Spomenici: kraj jedne ere”, prethodno predstavljenu u Antwerpenu i u Bruxellesu.

Taj 41-godišnji Belgijanac u protekle je dvije godine tri puta putovao krajevima bivše Jugoslavije kako bi realizirao svoj projekt.

- Fotografirao sam samo spomenike koji su mi se svidjeli, od kojih su mi najdraži oni koji se nalaze na izdvojenim mjestima - kaže Kempenaers. Iako do sada nije izlagao kod nas, kaže da bi se rado odazvao pozivu za izložbu. U Hrvatsku, naime, ponovno dolazi sljedeći mjesec te će vrlo vjerojatno i nastaviti seriju fotografija spomenika, od kojih su brojni u lošem stanju. U međuvremenu je za Jutarnji list sastavio top-listu najboljih spomenika narodnooslobodilačkoj borbi.

Inspiriran Džamonjom

Cijela je priča počela kada je Kempenaers otišao u Sarajevo 1996. godine da bi, kako kaže, “snimio fotografije koje pokazuju utjecaj rata na okolni pejsaž”.

- Tijekom istraživanja napravio sam zanimljive fotokopije meni dotad nepoznatog fenomena: kvalitetnih, apstraktnih spomenika NOB-u, od kojih sam nekolicinu našao u Enciklopediji umjetnosti. Nakon što je prošlo nekoliko godina, odlučio sam im posvetiti cijeli projekt - navodi Kempenaers.

Spomenik koji je Belgijanca inspirirao da počne raditi na ciklusu je rad Dušana Džamonje koji se nalazi u Podgariću u Moslavini te je stoga i zauzeo prvo mjesto na top-listi monumenata NOB-u. Kempenaers vrijednim smatra i Džamonjin spomenik na Kozari, spomenik Vojina Bakića na Petrovoj gori, skulpturu u Jasenovcu Bogdana Bogdanovića. U uži izbor ušla je i skulptura na Sutjesci, čiji je autor srpski umjetnik Miodrag Živković, te spomenik u Kosmaju, blizu Beograda, kojeg su 70-ih godina napravili kipar Vojin Stojić i arhitekt Gradimir Medaković. Fotografije spomenika Jana Kempenaersa pokrivaju područje gotovo cijele bivše Jugoslavije, od spomenika u Ilirskoj Bistrici do Makedoniuma u Kruševu, na čijoj se restauraciji trenutno radi.

Izgubljen na Balkanu

Kempenaers ne krije da mu nije bilo lako pronaći sve te spomenike.

- Zajedno sa svojim prijateljem iz Zagreba Zlatkom Wurzbergom napravio sam niz istraživanja po knjižnicama da bismo naposljetku našli mapu koja ukazuje na lokacije spomenika. Odlučili smo krenuti na dugačak put i sve ih fotografirati. No, mogu vas uvjeriti da je čak i uz pomoć mape mnoge spomenike bilo teško pronaći. Nerijetko smo morali tražiti pomoć lokalnih mještana koji bi nam pokazivali kako da dođemo do pojedinog rada. I, naravno, neke nismo našli jer su uništeni tijekom rata. A mnogi koji su ostali čitavi, danas su zapušteni i prepušteni propadanju -  priča Kempenaers, koji je inače poznat po fotografijama industrijskih i urbanih pjesaža te po panoramskim snimkama metropola u Japanu i europskih gradova, među kojima se ističu fotografije koje je snimio u Sarajevu, Londonu, Parizu i Berlinu.

Što mu se svidjelo


Belgijskog je fotografa nekoliko različitih stvari privuklo spomenicima NOB-u koji su nastali tijekom 50-ih, 60-ih i 70-ih godina.

- Zainteresirali su me njihov oblik i veličina, način na koji su smješteni u pejsaž, svidjela mi se umjetnička kvaliteta tih skulptura, njihovo povijesno značenje te način na kojih ih se čita danas - objašnjava.

Tijekom istraživanja “ideologije koja je izgubila bitku” otkrio je i netipičnu otvorenost jugoslavenskog režima prema apstraktnim spomenicima tijekom 50-ih, koji pokazuju definitivan otklon od socrealizma.

- Kada su nastali, spomenici su bili interpretacija herojske povijesti i obećanja sjajne budućnosti. Iako je riječ o spomenicima slavne prošlosti, njihova morfologija i dizajn moderni su, čak i futuristički, te i zbog svoje ljepote zaslužuju poštovanje.

Nadam se da je život za ove sjajne skulpture moguć i nakon što su izgubile početni simbolizam. Na kraju krajeva, one su i dalje simboli borbe protiv nacističke Njemačke i označavaju kraj Drugog svjetskog rata. Ovi spomenici imaju razloga postojati - smatra Kempenaers. 

Niti na jednoj od Kempenaersovih fotografija nema ljudi.

- U većini slučajeva ni nije bilo ljudi u blizini kada sam fotogarfirao. To pokazuje još jednu zanimljivu stvar o tim spomenicima danas: da s ovim dijelom povijesti još nije do kraja raščišćeno - tvrdi Kempenaers.

Serija “Spomenici” dio je šireg istraživanja koje ovaj fotograf provodi na Kraljevskoj akademiji u Gentu. Riječ je o istraživanju prizora ostataka ruševina modernih građevina u prirodi.

Vrijeme Paca Rabannea

Cijeli je projekt izašao i u časopisu za suvremenu kulturu DAMN, gdje je o njemu pisao poznat nizozemski arhitekt Willem Jan Neutelings (neutelings-riedijk arhitekti), koji tvrdi sljedeće.

“Razumljivo je da su skulpture Staljina i Sadama, koliko god su ih sjajno izradili njihovi tvorci, srušeni kao ikone vladavine diktatora. Ono što je fascinatno kod spomenika koje je Kempenaers fotografirao jest da su kompletno apstraktni, oni su lišeni kulta ličnosti koji se često može pronaći u istočnoj Europi. Nije riječ o prikazima velikih vođa, nemaju simbole komunizma kao što su zvijezde ili isklesani radnici i njihove supruge.

Oni su ikonografija slavlja i u potpunosti su neutralni”, ističe  Neutelings, koji napominje da mu se sviđa način na koji se ovi spomenici uklapaju u duh epohe, estetiku razdoblja koje na Zapadu karakteriziraju Barbarella filmovi, haljine Paca Rabannea i lava-lampe. Niti jedna druga zemlja komunističkog režima, tvrdi, nije bila toliko otvorena prema apstraktnim spomenicima.

Sami spomenici bili su pokazani na nekoliko izložbi, upravo zbog svoje fotogeničnosti, ali i apstraktne ljepote, zbog geometrijskih oblika koji podsjećaju na kristale ili latice cvijeća.

Otvoreni muzej


- Napravljeni su od neuništivih materijala kap što su beton, čelik i granit. Teško da je itko izvan zemalja bivše Jugoslavije svjestan njihova postojanja, a u sadašnjim se državama ne žele podsjećati da su ti spomenici ovdje.

Devedesetih je većina njih bila uništena ili, u najboljem slučaju, prepuštena prirodnom propadanju, iako su samo generacijama ranije, 60-ih i 70-ih, služili kao memorijali Drugom svjetskom ratu. Iako je prošlo vrijeme onih koji su ih naručili, neki od njihovih arhitekata i kipara žive i danas - navodi poznati arhitekt.

A što ga je privuklo projektu fotografa iz Antwerpena?

- Kao arhitekta posebno me zaintrigirala skulpturalnost ovih projekata nastalih u okolnostima jako osjetljive političke konstelacije 60-ih i 70-ih u Jugoslaviji”. Svidio mi se neutralan, gotovo frivolan vizualni jezik, radovi koji izgledaju poput skulptura u otvorenom muzeju, više nego uobičajeni ratni memorijali puni patosa.

Nekad su to bila mjesta gdje su pjevali mladi pioniri, dok su gospođe u dugim suknjama nosile cvijeće na spomenike.

Danas na fotografijama tih mjesta nema ljudi. One imaju miris poput jutra poslije tuluma: miris opušaka i ustajalog piva, raskvašenih vrpca i potrošenih lampi. No, radovi mogu dobiti novu simboliku, simboliku novog buđenja - zaključuje Willem Jan Neutelings.


1. Podgarić -  Veliki spomenik revolucije

Veliki Spomenik revolucije posvećen žrtvama Drugog  svjetskog rata, rad kipara Dušana Džamonje iz 1967. godine, izuzetno se  svidio fotografu Janu  Kempenaersu. Upravo taj spomenik bio mu je  povod za  šire  istraživanje

2. Petrova gora - Devastirani biser Vojina Bakića

Prošle su godine nadležnim institucijama kustosice WHW-a uputile poziv na hitnu akciju zaštite spomenika na Petrovoj gori. Remek-djelo Vojina Bakića do danas nije obnovljeno. Iako je spomenik preživio rat, polagana devastacija zbog neadekvatnih uvjeta nastavlja se do danas

3.  Kosmaj - Stojićev rad 50 km od Beograda

Spomenik se nalazi na planini Kosmaj, oko 50 kilometara južno od Beograda, nastao je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Njegovi su autori kipar Vojin Stojić i arhitekt Gradimir Medaković. Na izradi spomenika arhitekti i kipari često surađuju

4. Tjentište - Impozantno sjećanje na bitku na Sutjesci

Tjentište, rad kipara Miodraga Živkovića. Spomenik u čast sudionicima bitke na Sutjesci iz 1943. U okviru Memorijalnog kompleksa bitke na Sutjesci podignuto je više spomen-obilježja, od kojih je najupečatljiviji ovaj spomenik

5. Kruševo - Svemirski brod u Makedoniji

U središnjoj Makedoniji, južno od Skoplja, nalazi se  spomenik neobičnog oblika, spomenik Makedonium u Kruševu. Njegov posve futuristički dizajn  zadivio je Jana  Kempenaersa. Godine  2003. godine  bio je potpisan sporazum o restauraciji ovog  estetski hrabrog spomenika narodnooslobodilačkoj borbi

6. Mrakovica - Oj, Kozaro na Džamonjin način

Naš najveći kipar druge polovice 20. stoljeća Dušan Džamonja autor je brojnih javnih spomenika, a među njima se svojim oblikom posebno ističe i Spomenik revolucije na Mrakovici, Kozara. Radove iz svih faza, među kojima su i makete spomenika u malom, pokazao je i na svojoj posljednjoj retrospektivi

7. planina Grmeč - Usamljena memorijalna zona u Bosni

Spomenik revoluciji u memorijalnoj zoni Korčanica na planini Grmeč u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine . Belgijskog fotografa Jana Kempenaersa upravo  su najviše oduševili spomenici poput  ovog,  koji se nalaze na posve  izdvojenim  i  izoliranim mjestima 

8. Ilirska Bistrica - Počast palim borcima u Sloveniji

Jedini spomenik iz Slovenije na listi belgijskog fotografa Jana Kempenaersa je Spomenik palim borcima u Ilirskoj Bistrici. Spomenik datira iz 1965. godine. Najviše je spomenika NOB-u nastalo upravo tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća

9. Jasenovac -  Cvijet Bogdana Bogdanovića

Jasenovac, skulptura Cvijet  iz 1966. godine, čiji je autor Bogdan Bogdanović. Sastoji se od temeljnog dijela, zatim središnjeg stupa koji se nastavlja u razvijeni plašt cvijeta te od trapezastih ploča. Na sjevernoj strani kripte je položena brončana ploča u kojoj su upisani stihovi iz ‘Jame’ I. G. Kovačića

10. Kamensko - Zaboravljena apstrakcija u Lici

Spomen -područje Bijeli potoci  koje se nalazi  blizu mjesta Kamensko u Lici.  Ovaj posve apstraktan rad  koji veliča narodnooslobodilačku borbu danas  je  posve prepušten propadanju. Inače, nalazi se blizu područja  na kojem je 1942. osnovana prva ženska partizanska četa 

Patricia Kiš

Broj preporuka: 23

ARHIVA ČLANAKA

'Očekujem da će i Europa reći kako duhu agresivnog šovinizma i nacionalizma nema mjesta na europskoj političkoj mapi i da će politički obvezati republiku Srbiju da vodi računa da se taj duh ponovno ne probudi.'

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen