UMRO JEDNOGODIŠNJAK

Tragedija u Sanskom Mostu je upozorenje 'ovisnicima o hladnom': S klimom budite oprezni!

  • Arhiva

    Robert Fajt / CROPIX

Objavljeno: 05.07.2012

Ljudi imaju odličan prirodni mehanizam prilagodbe na toplinu i hladnoću i zato možemo podnijeti različite klime, kaže dr. Jambrek Gostović

ZAGREB - Nevjerojatnu tragediju doživjeli su roditelji jednogodišnjaka koji je nažalost umro samo koji trenutak nakon što su ga iznijeli iz klimatiziranog automobila kad su stigli iz Švedske na godišnji odmor u Sanski Most.

Liječnici su izvijestili da je dijete umrlo od srčanog udara, a kao razlog navode nemogućnost malog organizma na brzu prilagodbu jer u automobilu je temperatura bila čak dvadesetak stupnjeva niža nego vani.

Pedijatar iz Dječje bolnice na Srebrnjaku Boro Nogalo kaže kako se djeca u pravilu čak lakše nego odrasli prilagođavaju promjenama temperatura. Njegovo je mišljenje da je dječak vjerojatno imao neotkrivenu srčanu grešku zbog koje je temperaturni šok bio koban. “Vjerojatno je došlo do srčanog zastoja za koji je nagla promjena temperature bila okidač i dijete je umrlo”, kaže dr. Nogalo. Naglašava također da s klimom u automobilima ne treba pretjerivati ni u kom slučaju jer zapravo ne znamo kako će na promjene reagirati primjerice naše krvne žile.

Tragedija u Bosni i Hercegovini: Dječak (1) umro nakon izlaska iz klimatiziranog automobila

Ova tragedija s jednogodišnjakom zapravo je upozorenje svima onima koji “ne mogu bez klime” i koji nerijetko kažu “da nije klime, tko bi preživio ove pasje vrućine”. No pritom se uglavnom zanemaruju sva upozorenja i liječnika i stručnjaka za ugradnju klimatizacijskih uređaja koji neprestano ponavljaju da u hlađenju stana, poslovnih prostora i automobila ne treba pretjerivati te da prelaz iz toplog u hladno ili obrnuto ima svoja pravila.

“Istina je da se uz klimatizaciju lakše diše, da je ugodnije raditi i da su kronični bolesnici tako pošteđeni brojnih zdravstvenih nevolja. No, nerijetko se zaboravlja da ljudi imaju odličan prirodni mehanizam prilagodbe na toplinu, odnosno hladnoću. Imamo regulacijske mehanizme koji nas štite od promjena temperatura i zato se možemo adaptirati na sve vrste klima jer u suprotnom ne bismo mogli živjeti u različitim dijelovima svijeta”, kaže dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike Srčana.

“No, ta se prilagodba događa postupno i ne možemo očekivati da ćemo proći bez temperaturnog šoka ako iz automobila u kojem je dvadesetak stupnjeva izađemo na 40-ak, koliko se bilježi ovih dana. Može nam se dogoditi da se organizam u potpunosti zablokira, odnosno “smrzne” se poput kompjutora koji, kad pretjeramo s količinom informacija, više ne funkcionira”, objašnjava slikovito dr. Jembrek Gostović.

Naglašava da u tom slučaju može doći čak i do srčanog ili moždanog udara ne samo kod kroničnih bolesnika ili starijih osoba koje su najugroženije takvim prevelikim i naglim razlikama u temperaturi.

Primjerice, osobe koje imaju visok krvni tlak uzimaju razne lijekove koji različito djeluju, što također treba imati na umu. Jedni će širiti krvne žile (vazodilatatori) da bi se smanjio krvni tlak, a drugi poput betablokatora mogu imati i negativno djelovanje u ovom toplom razdoblju.

Naime, ovi lijekovi djeluju na krvne žilice kože pa mogu nastati spazmi koji sprečavaju znojenje, odnosno prirodni mehanizam adaptacije na vrućinu.

Naprosto, kad je vruće, moramo se znojiti jer tako snižavamo tjelesnu temperaturu. Gubitak tekućine, naravno, treba nadoknaditi baš kao i sol, odnosno elektrolite koji također odlaze sa znojem, a gubitak nadoknađujemo tekućnom i solju - kaže dr. Jembrek Gostović.

Očito, klimatizacijski uređaji sigurno imaju svojih dobrih strana, ali nikako ne treba pretjerivati jer koja korist od toga da nam nije vruće ako se zbog klime razbolimo. Ne treba zboraviti da su istraživanja provedena u zemljama u kojima klimatizirani prostori imaju dulju tradiciju pokazala da oko 40 posto građana ima neke zdravstvene probleme koji se direktno mogu povezati s klima-uređajima.



Pravila klimatizacije

  • Razlika u temperaturi klimatiziranih i vanjskih prostora ne smije biti veća od 5 do 6 stupnjeva Celzijevih
  • Prije izlaska iz klimatiziranih prostora na vrelinu asfalta barem pet minuta treba boraviti u neklimatiziranom prostoru
  • Desetak minuta prije izlaska iz klimatiziranog automobila treba ugasiti klimu. Kad se automobil zaustavi, dobro je ostati još neko vrijeme u njemu, ali otvorite vrata kao što činimo kad ulazimo u zagrijani automobil
  • Klime u zgradama i automobilima treba redovito čistiti jer u suprotnom mogu uzrokovati razne bakterijske bolesti poput legionele
  • Kad se uđe u automobil i uključi klima, treba nakratko otvoriti i prozore kako bi izašao ustajali zrak


Broj preporuka: 9

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen