Tučnjava na najmasovnijoj beatifikaciji u povijesti Katoličke crkve
Tučnjavom je popraćena dosad najmasovnija beatifikacija u povijesti Katoličke crkve danas u Vatikanu, gdje je prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal José Saraiva Martins proglasio blaženima 498 španjolskih mučenika.
Dvojica su ubijena tijekom nereda 1934., 489 za Francove oružane pobune 1936. i 1937., za intervencionističkog rata 1937. Među mučenicima su dva biskupa, 24 svećenika, 462 redovnice odnosno redovnika, po jedan đakon, podđakon odnosno sjemeništarac, te sedmero vjernika laika.
Oni su kap u moru žrtava: računa se da su republikanske vlasti i njihove pristaše pobile između 30.000 i 50.000 osoba, a Francovi pobunjenici više od 100.000 tijekom rata i još barem 50.000 poslije pobjede. Tako postignuti "mir groblja" (kako ga zove Schiller u Don Carlosu) nadograđen je "pomirbom" u kojoj je Franco dao kosti s jedne i druge strane zatrpati u Dolini palih (Valle de los Caidos).
Grupa prosvjednika - nezapamćen događaj otkako su pod Ivanom Pavlom II. sveci i blaženici krenuli kao na tekućoj traci - nosila je transparent: "Tko je ubijao, mučio i izrabljivao, ne može biti blažen", veliku reprodukciju Picassove Guernice te je bacila crvenu boju na asfalt.
Iziritirani vjernici napali su, prebili i rastjerali prosvjednike, a na sitne su komadiće rastrgali reprodukciju čuvene slike, nastale poslije njemačkoga temeljitoga zračnog razaranja baskijske prijestolnice Guernice 1937.
Iako su kauze današnjih blaženika počele davno (najstarija još 1948., pola njih pod Piom XII. odnosno Ivanom XXIII.), u Španjolskoj ih sada neki tumače kao obračun Katoličke crkve protiv socijalističke Zapaterove vlade.
Da bi to suzbio, danas je na svetkovini u Rimu bio i španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos, koji je naglasio da "ceremonija beatifikacije nije ni protiv koga", a kardinal prefekt Saraiva istaknuo je kristološku dimenziju mučeništva.
Iako su se kršćanske crkve i neki dan u Napulju na najvišoj razini suglasile da huli svatko tko ratuje u ime Božje, u Španjolskoj očito još nisu zaboravili da je general Franco poveo pobunu baš pozivajući se na Boga, promaknuvši i Bogorodicu u čin generalissimusa (ali nakon sebe).
U prosvjednim se komentarima primjećuje da Katolička crkva pale s jedne strane vidi kao žrtve vjerskih progona, dok pale s druge strane ne vidi kao mučenike, čak ni kad je riječ o osobama koje nisu nikada uzele oružje u ruke, poput pjesnika Federica Garcíje Lorce. Onima koji tako gledaju, današnja beatifikacija je novo ljudsko (i crkveno) uprezanje Boga u fašistička kola.
Iz Rima Inoslav Bešker
Dvojica su ubijena tijekom nereda 1934., 489 za Francove oružane pobune 1936. i 1937., za intervencionističkog rata 1937. Među mučenicima su dva biskupa, 24 svećenika, 462 redovnice odnosno redovnika, po jedan đakon, podđakon odnosno sjemeništarac, te sedmero vjernika laika.
Oni su kap u moru žrtava: računa se da su republikanske vlasti i njihove pristaše pobile između 30.000 i 50.000 osoba, a Francovi pobunjenici više od 100.000 tijekom rata i još barem 50.000 poslije pobjede. Tako postignuti "mir groblja" (kako ga zove Schiller u Don Carlosu) nadograđen je "pomirbom" u kojoj je Franco dao kosti s jedne i druge strane zatrpati u Dolini palih (Valle de los Caidos).
Grupa prosvjednika - nezapamćen događaj otkako su pod Ivanom Pavlom II. sveci i blaženici krenuli kao na tekućoj traci - nosila je transparent: "Tko je ubijao, mučio i izrabljivao, ne može biti blažen", veliku reprodukciju Picassove Guernice te je bacila crvenu boju na asfalt.
Iziritirani vjernici napali su, prebili i rastjerali prosvjednike, a na sitne su komadiće rastrgali reprodukciju čuvene slike, nastale poslije njemačkoga temeljitoga zračnog razaranja baskijske prijestolnice Guernice 1937.
Iako su kauze današnjih blaženika počele davno (najstarija još 1948., pola njih pod Piom XII. odnosno Ivanom XXIII.), u Španjolskoj ih sada neki tumače kao obračun Katoličke crkve protiv socijalističke Zapaterove vlade.
Da bi to suzbio, danas je na svetkovini u Rimu bio i španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos, koji je naglasio da "ceremonija beatifikacije nije ni protiv koga", a kardinal prefekt Saraiva istaknuo je kristološku dimenziju mučeništva.
Iako su se kršćanske crkve i neki dan u Napulju na najvišoj razini suglasile da huli svatko tko ratuje u ime Božje, u Španjolskoj očito još nisu zaboravili da je general Franco poveo pobunu baš pozivajući se na Boga, promaknuvši i Bogorodicu u čin generalissimusa (ali nakon sebe).
U prosvjednim se komentarima primjećuje da Katolička crkva pale s jedne strane vidi kao žrtve vjerskih progona, dok pale s druge strane ne vidi kao mučenike, čak ni kad je riječ o osobama koje nisu nikada uzele oružje u ruke, poput pjesnika Federica Garcíje Lorce. Onima koji tako gledaju, današnja beatifikacija je novo ljudsko (i crkveno) uprezanje Boga u fašistička kola.
Iz Rima Inoslav Bešker
Broj preporuka: 0
