ZAGREB - Trideset i sedam tisuća mina, granata, bombi, metaka, raketa uskladišteno je širom Hrvatske. Na 22 lokacije nalaze se vojna skladišta u kojima je spremljeno smrtonosno oružje. Oko 15.000 tona tog streljiva je neperspektivno i Oružane snage ga ne koriste. Ima tu kazetnih bombi, streljiva punjenog fosforom.
Nedjeljni vam donosi EKSKLUZIVNE FOTOGRAFIJE iz vojnih skladišta u Golubiću i Trbounju, te prve fotografije ostataka vojnog skladišta Pađeni koje je prošle godine odletjelo u zrak
Među svom silom ubojitih sredstava izdvajaju se aerosolne aviobombe model ODAB-500 PM. U ovom trenutku to je najopasnije streljivo koje se čuva u skladištima Hrvatske vojske.
Lokacija njihova smještaja i količina najstroža su vojna tajna. Sve donedavno i informacija da se te bombe nalaze u arsenalima Hrvatske vojske bila je potpuna nepoznanica. Hrvatska vojska u Domovinskom ratu detonirala je najmanje jednu aerosolnu aviobombu. U operaciji Oluja kod Petrinje je iznad srpskih položaja iz MiG-a 21 izbačena bomba tog tipa. Bombe su početkom 90-ih godina nabavljene na području bivšeg SSSR-a.
Bomba je punjena plinom aerosolom, a nakon izbacivanja iz aviona na bombi se aktivira padobran te ona dugo pada. Tijekom pada izbacuje veliku količinu spomenutog plina. Pri padu i eksploziji eksplozivna smjesa u sagorijevanju potroši sav kisik na zahvaćenom području te se kratko vrijeme stvara vakuum. Uslijed potrošnje zraka u eksploziji nastaje razorni udarni val smrtonosan za sva živa bića.
Uništenje bombi
Iako smo se zaklinjali da nećemo otkriti lokaciju smještaja tih bombi, iz sigurnosnih razloga nije nam dopušten posjet tom skladištu. No u Oružanim snagama pristali su na kompromis. Ustupili su nam fotografije uskladištenih bombi pa Nedjeljni Jutarnji prvi ekskluzivno objavljuje fotografije najsmrtosnijih bombi u hrvatskom arsenalu. Prema dostupnim informacijama, američka je vlada odlučila financirati njihovo uništavanje, što će biti učinjeno vrlo skoro. SAD je i dosad pomagao u uništenju neperspektivnog streljiva sa 4,5 milijuna dolara te ugradnjom tehničke zaštite na dva skladišta. Prema neslužbenim informacijama, u jednom od 22 vojna skladišta nalazi se 10-ak aerosolnih bombi. U Oružanim snagama nas uvjeravaju kako se one čuvaju po najstrožim sigurnosnim kriterijima.
No reporteri Nedjeljnog Jutarnjeg ipak su ušli u dva vojna skladišta, a i prva smo novinarska ekipa koja je prošetala između razbacanih i poluizgorenih mina i raketa na zgarištu nekadašnjeg vojnog skladišta Pađeni. Skladišta koje je u rujnu prošle godine odletjelo u zrak uslijed požara koji je buknuo u njegovoj blizini.
Iako do eksplozije i uništavanja 1800 tona streljiva u tom skladištu nije došlo zbog nepažnje i nebrige vojnog osoblja, već zbog loše reakcije civilnih institucija na požar koji se dogodio izvan vojnog objekta, taj događaj pokrenuo je lavinu pitanja o sigurnosnim uvjetima u vojnim skladištima i načinu zbrinjavanja prije svega neperspektivnog streljiva.
Zaštitna odjeća
Satnik Mile Tomić, časnik za klasična ubojita borbena sredstva (UbS), dok šetamo područjem vojnog skladišta u Golubiću pokraj Knina, uvjerava nas da vojska primjenjuje najrigoroznije sigurnosne mjere pri delaboraciji neperspektivnog streljiva. Delaboracija je odvajanje eksplozivnog punjenja od tijela ubojitog sredstva. Tvrdi kako upravo zahvaljujući primjeni tih mjera nije bilo incidenata. One među ostalim uključuju svakodnevno mjerenje vlage i temperature zraka, u skladište se ne mogu unositi mobiteli i upaljači.
Sve aktivnosti se snimaju videonadzorom i snimke se čuvaju godinu dana. Zaštitna odjeća i obuća moraju biti antistatičke. Redovito se prati meteorološka situacija i u slučaju najave grmljavine ili jakog vjetra rad na delaboraciji se prekida. Prostorije u kojima se vrši delaboracija svakodnevno se čiste kako bi se uklonile barutne čestice koje se skupljaju na podu ili radijatorima. Sva vrata i prozori otvaraju se prema van, a iza prostorija za delaboraciju su visoki nasipi koji u slučaju eksplozije zaustavljaju eksplozivni udar.
Vojno skladište u Golubiću sagrađeno je 1954. godine u sklopu Omladinske radne akcije i prostire se na 60 hektara. To je rusko-njemački tip skladišta. Dakle, svi su objekti iznad zemlje. Riječ je o starom tipu koji spada u neperspektivna skladišta pa će jednog dana biti napušteno. Ono se sastoji od 30 objekata. Oko njih su gusto poredani gromobrani. Drveće i nisko raslinje oko objekata je počišćeno. A tako je i oko vanjske ograde skladišta. Na taj je način napravljen koridor u slučaju požara.
O količini uskladištenog streljiva nitko ne želi govoriti, no satnik Tomić tvrdi kako je tu smješteno oko 70 posto neperspektivnog i 30 posto perspektivnog streljiva. Perspektivno se prebacuje u novoizgrađeno skladište u Trbounju, a neperspektivno se svakodnevno delaborira. Riječ je uglavnom o streljivu iz ratnog plijena, uzetom od JNA. No ima i raritetne municije iz američke donacije 1950. godine, a tu je i protuzračni projektil od 88 milimetara njemačkog Flacka. U skladištima se nalazi i streljivo punjeno bijelim fosforom čije je uništavanje najveći problem zbog primjene ekoloških standarda. Godišnje se u ovom skladištu uništi između 1000 i 1200 tona streljiva. Tu je uništeno i 400 tona baruta koji je prije nekoliko godina zaplijenjen u akciji hrvatske policije na crnogorskom brodu Boka Star. U svim skladištima u razdoblju od 2003. do 2012. godine uništeno je oko 4160 tona neperspektivnog streljiva. U skladištima, tvrdi satnik Tomić, nema streljiva zabranjenog međunarodnim konvencijama, a sve protupješačke mine su uništene.
Satnik Tomić otkriva kako je najlakše deaktivirati puščani metak, za što su potrebne dvije minute. Najopasniji su raketni sustavi za čije je deaktiviranje potrebno i do 30 minuta. Streljivo ima garantni rok od 20 godina. U tom razdoblju pregledava se svakih pet godina, a nakon tog roka svake dvije godine. Barut prolazi redovita laboratorijska ispitivanja i kada se ustanovi da je nestabilan, odmah se uništava. Sama skladišta pod posebnim su sigurnosnim režimom. Samo jedna osoba zadužena je za njihovo otvaranje i plombiranje vrata. U samim skladištima streljivo je u kutijama složeno na paletama i na svakoj je kutiji zabilježena vrsta streljiva, datum slaganja i svi ostali podaci.