KOPENHAGEN - Molimo vas, pomozite nam da spasimo svijet, ozbiljnim glasom, rekla je danska djevojčica, junakinja video uratka, u kome se smjenjuju prizori ekstremnih klimatskih događaja i izgladnjele afričke djece.
Tim efektnim video prilogom označen je početak velike Klimatske konferencije (COP 15) u Bella Centru u Kopenhagenu, najvažnijim skupom posvećenom promjeni klime u posljednjem desetljeću.
- Ovdje smo kako bismo se u iduća dva tjedna napravili ono što je u politici najmukotrpnije: pregovorima došli do teškoga ali neophodno potrebnog klimatskog sporazuma - rekao je danski premijer Lars Lokke Rasmussen na početku konferencije koja je okupila oko 15.000 političara, znanstvenika, biznismena, ekoloških aktivista i novinara iz 192 zemlje.
- Znanstvena istraživanja mnogih i međusobno neovisnih znanstvenika nedvojbeno ukazuju na globalno zagrijavanje našeg planeta. Mi sada s velikom vjerojatnošću možemo reći da je porast temperature od oko 0,7 Celzijevih stupnjeva do kraja 20. stoljeća izazvan čovjekom aktivnošću – rekao je dr. Rajendra Pachauri, čelni čovjek IPCC-a (Međudrzavni panel za klimatske promjene), UN-ove organizacije koja okuplja oko 3000 klimatskih znanstvenika iz cijelog svijeta. Pachuri je ovu Klimatsku konferenciju nazvao povijesnom.
Tijekom iduća dva tjedna u Kopenhagenu će se raspravljati o novom klimatskom sporazumu koji bi trebao naslijediti Protokol iz Kyota koji ističe 2012. godine. Novi sporazum, popularno nazvan “Kyotov sin” trebao bi snažno zauzdati emisiju stakleničkih plinova kako bi se izbjegle “opasne klimatske promjene”.
Taj termin često se koristi posljednjih mjeseci nakon što su se lideri G8 ljetos složili da rast temperature treba držati unutar granice od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Naime, većina klimatoloških znanstvenika smatra da bi se čovječanstvo moglo prilagoditi zagrijavanju od oko dva stupnja Celzija na jedno stoljeće dok bi u suprotnom globalno zagrijavanje izmaklo našoj kontroli.
No, zadržati rast temperature ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje bit će vrlo teško jer to zahtijeva oštar rez stakleničkih plinova, od 25 do 40 posto do 2020. godine (u odnosu na baznu 1990. godinu) te 80 do 95 do 2050. godine.
Iako su najveći svjetski emiteri Kina i SAD obećali smanjiti emisiju stakleničkih plinova, veliko je pitanje hoće li pristati na tako drastičan rez. Protivnici novog sporazuma, koji bi trebao biti vrlo restriktivan, dobili su uoči konferencije novi vjetar u krila jer su se u javnosti pojavila hakirana elektronička pisma nekih znanstvenika koji su iskazali skepsu prema tome da je globalno zagrijavanje izazvano ljudskom djelatnošću.
No, dr. Pachauri je istaknuo da među većinom znanstvenika postoji veliki stupanj suglasnosti oko toga da su sadašnje klimatske promjene izazvane opasnim čovjekovim utjecajem na atmosferu.
