NOVO >>>> 15:00 - Član uprave Ine, Ivan Krešić, posvjedočio je danas na suđenju u aferi Ina – MOL da se od izmjena međudioničkog ugovora, koji je s mađarskim partnerom potpisala vlada optuženog Ive Sanadera, hrvatska naftna kompanija razvija kao podružnica MOL-a, umjesto da bude snažna i samostalna regionalna kompanija.
"Ina je kičma hrvatskog energetskog sustava i cjelokupnog gospodarstva", kazao je Krešić, ističući da izmjene ugovora iz 2009. nisu doprinijele njenom jačanju, jer je MOL-u pripalo nesrazmjerno puno upravljačkih prava u odnosu na vlasnički udio.
Svjedočeći na suđenju bivšem premijeru optuženom da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini Krešić je ustvrdio da izmjene dioničarskog ugovora nisu bile dobre za hrvatske interese.
"Predaja upravljačkih prava stranoj tvrtki ne može doprinositi interesima Republike Hrvatske", ustvrdio je član uprave Ine koji je, kao i jučer njegov kolega Davor Mayer, posvjedočio da predstavnici hrvatske vlade nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje u Ini.
I Krešić je, poput Mayera, kazao da uprava nema operativne ovlasti, iako odgovara za poslovanje, jer upravu izravno vodi njen predsjednik uz odbor izvršnih direktora.
"Posljedica takvog upravljanja je da se Ina razvija kao podružnica MOL-a, a često se opisuje i kao MOL-ova tvrtka kćer", rekao je Krešić.
Osim za primanje mita, USKOK Sanadera tereti i da je iz Ine, u dogovoru s Mađarima, planirao izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Krešić je pojasnio da je izmjenama dioničko ugovora planirano izdvajanje skladištenja i trgovanja prirodnim plinom za koje je osnovana nova tvrtka Prirodni plin.
"Prvu aktivnost preuzeo je Plinacro, dok izdvajanje trgovine plinom nije realizirano. Tvrtka Prirodni plin i dalje je u sustavu Ine i nije prešla u državno vlasništvo kako je bilo definirano ugovorom", kazao je Krešić.
Dodao je i da se plin trebao otkupljivati po tržišnoj vrijednost i prodavati po cijeni manjoj od tržišne, dok bi se razlika pokrivala iz državnog proračuna.
Sanaderova obrana Krešića je pitala zašto nije otišao iz Ine, u kojoj po vlastitom priznanju prima neto plaću od 70 tisuća kuna, ako nema nikakvu ovlast u odlučivanju.
"Ukoliko se značajno ne promjeni situacija u Ini i trend njenog razvoja svakako ću otići. Još uvijek vjerujem da se za Inu vrijedi boriti da bude prava hrvatska kompanija", odgovorio je Krešić.
Obrana je, kao i jučer, prigovorila svjedokovom iskazu kojega smatraju tendencioznim. Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović smatra da je svjedok na pitanja USKOK-a davao unaprijed pripremljene odgovore, dok je na pitanja obrane odbijao dati odgovore kojima bi se mogla srušiti argumentacija tužiteljstva.
Iz MOL-a su na svjedočenje hrvatskog predstavnika u upravi Ine odmah, kao i jučer, reagirali priopćenjem u kojemu se pitaju zašto je Krešić čekao više od godinu dana da progovori o tome na koji se način upravlja Inom. Tvrde da otkad je u Ini nije predložio nikakve promjene vezane uz način upravljanja, iako je, kažu, na raspolaganju imao sve mogućnosti i alate da to učini.
"Čak suprotno, izrazio je svoje slaganje glasujući jednako kao i njegove mađarske kolege 854 puta - radi se o 99.54 posto svih odluka", stoji u priopćenju mađarske naftne kompanije iz koje napominju i da je Krešić svakog mjeseca primao plaću i ostale povlastice, a "niti u tome nije bilo nikakvog znaka pobune". Smatraju da "sve to umanjuje vjerodostojnost njegovog današnjeg 'coming outa'".
Tvrde da je Ina vođena temeljem dogovora hrvatske vlade i njih, "u konsenzusu". "Dioničarski ugovor je postavio temelje za novu Inu kojom se upravlja prema jasnim pravilima, profesionalno i transparentno, a takva Ina konačno ostvaruje dobit", zaključuje Inin strateški partner iz Mađarske.
Za tri dana, u ponedjeljak 16. travnja, Sanader bi na zagrebačkom Županijskom sudu trebao sjesti na optuženičku klupu zbog najveće korupcijske afere "Fimi medije" u kojoj ga se, zajedno sa svojom bivšom strankom HDZ-om i nekoliko njenih dužnosnika tereti za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki. USKOK sumnja da su optuženi državnim novcem nezakonito punili HDZ-ov "crni fond".
---------------------------------------------------------------------
ZAGREB - Još jedan hrvatski član uprave Ine, Ivan Krešić, posvjedočio je danas na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu da predstavnici hrvatske vlade nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje u Ini u kojoj glavnu riječ kao strateški partner vodi mađarska naftna kompanija MOL.
Krešić je svojim svjedočenjem potkrijepio iskaz jučer ispitanog člana uprave Ine Davora Mayera koji je u sudnici zagrebačkog Županijskog suda kazao da je izmjenama međudioničkog ugovora Sanaderove vlade i mađarskog MOL-a Ina u potpunosti prepuštena strateškom partneru, čime je izdan hrvatski nacionalni interes.
I Krešić je, poput Mayera, kazao da uprava nema operativne ovlasti, iako odgovara za poslovanje, jer upravu izravno vodi njen predsjednik uz odbor izvršnih direktora.
"Većina odluka uopće niti ne dolazi na upravu, a uprava za njih čak ni ne zna", kazao je Krešić.
Hrvatski članovi uprave, dodao je, doznali su i da MOL ima na raspolaganju povlaštene informacije kojima ne raspolaže hrvatska vlada kao drugi dioničar, zbog čega su prije godinu dana zatražili izmjenu dokumenta pod nazivom Lista ovlaštenja za donošenje odluka. Riječ je o vrlo važnom dokumentu koji po Krešićevim riječima omogućuje da informacije iz Ine odlaze do odgovornih u MOL-u nakon čega se vraćaju na odlučivanje u Inu.
Na suđenju Sanaderu danas je trebao svjedočiti i predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern. No, kako je obrana najavila da za njega ima mnogo pitanja sudac Ivan Turudić je Šternovo svjedočenje odgodio za svibanj.
Na jučerašnje Mayerovo svjedočenje priopćenjem je reagirao MOL, ističući da su neistinite njegove tvrdnje da šesteročlana uprava u kojoj su tri hrvatska predstavnika nema ovlasti jer je presudan glas predsjednika uprave kojega postavlja MOL.
Sanadera se tereti da je od direktora MOL-a Zsolta Hernadija primio 10 milijuna eura mita kako bi upravljanje u Ini prepustio Mađarima i iz hrvatske naftne kompanije izdvojio nerentabilno plinsko poslovanje.
Osim za primanje mita od mađarskog MOL-a, Sanaderu se u objedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo, odnosno primanje provizije od austrijske Hypo banke kod koje se Hrvatska u ratno vrijeme zadužila za kupnju zgrada nekoliko veleposlanstava.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Krešić je rekao kako je upozoren od strane mađarskog pravnika u INI da je dužan čuvati poslovnu tajnu.
- Ali iz svjedočenja vašeg kolege proizlazi da vi poslovne tajne niste ni znali niti su vam bile dostupne. Ovo je sad jedna mala digresija, ali vi nemate blagodat nesvjedočenja i dužni ste svjedočiti - kazao mu je sudac Ivan Turudić.
Ivana Krešića počela je ispitivati Vanja Marušić, zamjenica ravnatelja USKOKa.
Kako se donose odluke u INI?
Glasovanjem se donose odluke.
Koji je zadatak uprave?
Zadatak uprave po trgovačkom zakonu je da upravlja i odgovara za poslovanje društva. To piše i u statutu. U INI trenutno kompanija funkcionira da uprava je odgovorna, ali nema mogućnost upravlja sa kompanijiom.
Tko u stvarnosti upravlja kompanijom?
Upravlja predsjednik uprave uz pomoć odbora izvršnih direktora uz kontrolni sustav u MOL-u. Sve to funkcionira kroz kompleksan sustav donošenja odluka LODO (Lista ovlaštenja za donošenje odluka).
Tko imenuje predsjednika uprave?
Predsjednika Uprave uvijek imenuje strateški partner.
LODO je izuzetno bitan u smislu upravljanja INE jer je njime omogućeno da informacije iz INE odlaze na upravljačke konzultacije u MOL, a potom se vraćaju u sustav odlučivanja u MOL. Da LODO ne postoji uprava bi imala veću mogućnost upravljanja i kontrolu nad poslovanjem kompanije. Zato je on tako bitan.
Rekli ste da ste izostavljeni iz operativnog upravljanja. Jeste li pokušali utjecati na to i kakav je bio rezultat pokušaja?
Jesmo, više puta smo raspravljali o tome. U travnju ili svibnju smo zatražili trenutku suspenziju LODA u smislu konzultacije s MOL-om jer smo uvidjeli da su jedne povlaštene informacije dostupne jednom dioničaru, a drugom dioničaru u Republici Hrvatskoj nisu dostupne. To je posebno važno u dijelu trgovanja dionicama dok su one na burzi. Mi smo ponavljali taj zahtjev, nakon što smo jednom odbijeni, pa je malo bedasto da ponavljamo taj zahtjev na Upravi.
Spominjali ste odbor izvršnih diretkora. Kad je to tijelo uvedeno u sustav INE i da li vi kao clanovi Uprave prisustvujete sjednicama.
Odbor izvršnih direktora je uveden s izmjenama dioničarskog ugovora 2009. godine. Mi smo na prvoj sjednici Uprave od direktora zatražili da nas pozove na sjednicu odbora izvršnih direktora. Nakon što smo usmeno odbijeni, zatražili smo i pismeno da budemo prisutni, ali smo preglasavanjem odbijeni odlučujućim glasom predsjednika Uprave.
Je li predsjednik Uprave prisutan sjednicama odbora izvršnih direktora?
Čuli smo od kolega da je predsjednik Uprave na sjednicama odbora izvršnih direktora. Mi dobivamo zapisnike sa sjednica odbora izvršnih direktora i to nakon tjedan dana. To je razlog zašto smo tražili da budemo prisutni na sjednicama odbora. To su zapisnici na kojima nisu svi podaci. Dolaze izvješća i koja mi tražimo.
Da li se na tim zapisnicima vidi da je na njima bio predsjednik Uprave?
Ja vjerujem da da. Možemo pogledati neki, to stvarno nikada ne gledam. Znam da mora biti prisutan.
Uz koje ste obrazloženje odbijeni da prisustvujete sjednicama odbora izvršnih direktora?
Bilo je jedno, nemojte se ljutiti, malo smiješno obrazloženje, da bi mi svojim prisustvom remetili koncentraciju direktora u njihovom radu.
Po kojem kriteriju odluke dolaze na upravu?
Jedno je rok, a jedno je vrijednost. Odbor izvršnih direktora više ne donosi odluke. Odlučeno je da Odbor više ne može donositi odluke već pojedini izvršni direktor. On formalno donosi odluke.
Koje odluke ne dolaze na upravu?
Ne dolazi primjerice odluka o kupnji tankera nafte u vrijednosti 60 milijuna dolara.
Može li se zakljuciti da neke važne odluke ne dolaze do uprave?
Ne može se reći da ne dolaze i važne odluke, ali za ilustraciju mogu reći neke važne odluke koje ne dolaze i za koju uprava ni ne zna. Takve je primjerice odluka o kupnji nafte. Kupnja nafte, a kupuju se tankeri nafte mjesecno jedan, dva, to uprava ne vidi.
Da li ti izvršni direktori odgovaraju za poslovanje društva?
Ne, jer uprava po zakonu o trgovačkim društvima odgovara za poslovanje društva. U tome je catch.
Tko postavlja izvršne direktore i tko je danas izvršni direktor?
Ja sam mislio da Hrvatska postavlja tri člana izvršnih direktora i glavnog izvršnog direktora. Mi možemo predložiti nekog izvršnog direktora, ali ako ne dobije suglasnost strateškog partnera ne možemo ga imenovati.
Sada predsjednik Uprave obavlja poslove koje bi trebao obaviti glavni izvršni direktor. Da bi postigli konsenzus i ne bi naštetili poslovanju INE dogovorili smo se onda da predsjednik Uprave obavlja tu funkciju glavnog izvršnog direktora.
Da li ste vi kao član Uprave ispred hrvatske kvote predlagali kandidate za izvršnog direktora i kako je završio taj prijedlog?
Još je bila situacija kad je trebalo imenovati glavnog izvršnog direktora za sektor rafinerija i marketing. Ponukala nas je teška situacija u rafinerijama gdje smo se suočili sa strašnim padom tržišta INE, a suočeni sa činjenicom da je strateški partner promijenio u dvije godine tri izvršna direktora, što držimo da je izuzetno brza promjena u takvom upravljačkom procesu. Predložili smo kandidata koji nije dobio podršku strateškog partnera.
Predlagali smo sve opcije, da predlože drugog kandidata iz svoje kvote. Da netko od nas članova uprave privremeno preuzme te funkcije. Sve to nije prošlo već se išlo na glasovanje gdje je završilo 3:3 uz prevladavajući glas Predsjednika Uprave.
Na koji način INA nabavlja naftu i naftne derivate?
Sklopljen je ugovor sa tvrtkom MOL Trade u stopostotnom vlasništvu MOL-a. Meni je to bilo malo čudno jer je dotada INA sama nabavljala naftu na svjetskom tržištu.
Kad smo došli ugovor je već bio sklopljen. Prošle godine je došao aneks da se sklopi ugovor na pet godina. To smo odbili i pokrenuli raspravu zašto ide preko MOL-ove tvrtke kćeri. Ali suočeni s činjenicom da je potrebno nabaviti naftu za rafineriju u Sisku pristali smo sklopiti krovni ugovor, ali na jednu godinu.
Ali, tražili smo da se provede edukacija ininih zaposlenika kako bi mogli preuzeti poslove nabave nafte. U tom sklopljenom aneksu nema parametara nabave. Detalji poslovne transakcije nisu dostupni, premda smo ih tražili detaljno izvješce sa svim parametrima nabave nafte.
To je kompleksan proces sa 6-7 parametara. Dobili smo odgovor od predsjednika uprave da su oni odlučili da su to povjerljive informacije koje nama nisu dostupne u pisanom obliku. Ponudeno nam je da obavimo uvid, a 10 tankera se godišnje kupi, u uredu izvršnog direktora za refinerije i marketing. To je čin koji nama nije prihvatljiv. To je bitno reći jer je to velika vrijednost.
To su sad povjerljivi podaci, ali dobro. Godišnje prođe 2,5 milijarde dolara, a to nitko u INI ne vidi, nitko u Republici Hrvatskoj to ne vidi.
Taj uvid u uredu izvršnog direktora, je li vama dovoljno za kvalitetni uvid?
Da budemo prizvani u ured nižerangiranog menadžera u kompaniji u kojoj smo mi u upravi je neprihvatljivo. Svatko kod nas ima svoj ljudski dignitet. To nije jednostavna analiza koja se može učiniti u jedan ili dva sata. Sam čin uskraćivanja podataka je zabrinjavajuć.
Kolika je ta stavka u odnosu na ostali prihod INE?
Prihod INE u prošloj godini je bio oko 30 milijardi kuna, trgovina naftom je oko polovica prihoda INE.
Da li NO ili hrvatski članovi NO su tražili podatke o procesu nabave nafte i jesu li oni dobili te podatke ako su tražili?
Ovaj tjedan, u utorak je bio Nadzorni odbor su traženi ti podaci. Postoje podaci o procesu. Ali, prava informacija nisu samo tablice i NO je tražio puni izvještaj o nabavi nafte. Uprava ne posjeduje razradene podatke.
Je li to po Vašim saznanjima NO dobio?
Dostavljene su dvije tablice LODA i dostavljen je proces same procedure tko što treba. Ali, nema nikakvih parametara koje smo i mi kao uprava tražili, koji su to parametri i kako je kupljena nafta.
Sad ja prepričavam, no, nadam se da to nije poslovna tajna. Na protestiranje predsjednika NO, donesen je jedan snop papira, ali to opet nisu traženi podaci vec samo tablice.
Imaju li članovi uprave INE koji su postavljeni od strane MOL-a kakvu izvršnu funkciju?
Mađarski članovi Uprave nemaju u INI sigurno nikakvu izvršnu funkciju. Oni samo dodu na sjednicu uprave, doduše malo zakasne, ali dobro. Oni imaju funkcije u MOL-u.
Izvršni odbor MOL-a daje konzultacije na odluke izvršnih direktora u INI.
Je li MOL kao strateški partner imao obaveze ulaganja i je li to učinio i čime je bio obvezan?
Naravno da je, one su definirane ugovorom iz 2003., a 2009. Nisu dodavane nove. MOL ima dvije izvršne rafinerije, jedna pored Bratislave i jedna pored Budimpešte. Nadali smo se da ce doći do modernizacije naših rafinerija, ali to ide jako sporo. U Rijeci je završena I faza modernizacije. Sad ne znam je li to poslovna tajna?
Ne znam ni ja – Turudić.
U Rijeci je završena I faza, ali ako ne dode do II faze bit ćemo u problemima. U Sisku su napravljena tri postrojenja, ali to je ionako moralo biti napravljeno.
Sisak nije moderniziran da se, ukoliko se ne dovrši modernizacija, ne može garantirati njegov siguran opstanak kao rafinerije. Obveze koje su preuzete po ugovoru do kraja nisu dovršene. Nisu ugovoreni nikakvi penali u slučaju neizvršenja.
Stavljena je jedna klauzula da će se modernizacija obavljati sukladno poslovnom planu. Izmjenama ugovora iz 2009. Godine poslovni plan više nije zadržano pitanje, već se donosi preglašavanjem.
Je li bila kakve obveza i u odnosu na modernizaciju benzinskih postaja i je li to izvršeno?
Da, bila je kao i za razvoj regionalnog tržišta. Unazad pet-šest godina ina je izgubila puno na regionalnom tržištu i to je opasno i važno je zbog opstanka rafinerija na području Hrvatske.
Je li donesena poslovna strategija INE?
Da, on je načelan i donesen je krajem prošle godine nakon 2-3 mjeseca rasprave gdje su obavljene konzultacije sa Ministarstvom gospodarstva i Izvršnim odborom MOL-a. Bilo je dosta prijepora i složili smo se sa strategijom koja je kompromisna.
Postoji li u INI odjel ili sektor strategije?
Trenutno ne postoji, prije je postojao sektor za strateški razvoj. Ne znam kada je ukinut, ali bi bilo loigčno da ako se INA razvija kao najveća hrvatska energetska kompanija da ima sektor za strateški razvoj. Ako se razvija kao tvrtka kćer ili podružnica MOL grupe onda joj to ni ne treba.
Prošle godine neto dobit INE je bila 1,8 milijardi, a ona dolazi pretežito od dobiti na našem tlu a ne u inozemstvu.
Sektor marketing je imao gubitak 1,6 milijardi kuna, što je puno lošije, a godinu dana ranije je bio gubitak 600 milijuna kuna. Obavljene su odredene uštede, tu ima i doprinos strateškog partnera. To isnosi 200 do 400 milijuna kuna i može zvucati da je to puno, ali nije rezultat.