Riječ je o Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Koprivničko-križevačkoj žipaniji, gdje je čak polovica analiziranih uzoraka vode prema Pravilniku zdravstveno neispravna za piće.
Ličko-senjska županija je jedina u kojoj su se svi prikupljeni uzorci vode pokazali kemijski ispravnima, što znači da u vodi nisu nađeni opasni teški metali i otrovi poput olova, željeza, kadmija, arsena, žive itd. No, i u toj je županiji ipak 2,16 posto uzoraka bilo mikrobiološki neispravno, što znači da se u vodi nalaze bakterije.
| Ličko-senjska županija jedina je u kojoj su svi uzorci vode ispravni, što znači da u vodi nisu nađeni opasni teški metali i otrovi poput olova, željeza, kadmija, arsena, žive itd. Vodstvo u količini nitrata u uzorcima drži grad Varaždin |
U Zagrebačkoj županiji je 11,47 posto uzoraka vode kemijski zagađeno, a u gradu Zagrebu, prema podacima HZJZ-a, vodovodna voda relativno je čista jer samo 2,35 posto uzoraka ne udovoljava minimalnim propisanim uvjetima za pitku vodu. Dr. Željko Dadić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tvrdi kako su alarmantni podaci o kvaliteti vode u te tri županije posljedica velikog broja lokalnih vodovoda koji nisu dio gradskog vodovoda.
- U Hrvatskoj je oko 74 posto stanovništva priključeno na javnu vodovodnu mrežu. Ostatak je priključeno na lokalnu mrežu za koju državne institucije nisu odgovorne, ali se ipak i tamo provjerava zdravstvena ispravnost vode. Zbog toga su rezultati analize tako loši. Ljudi koji su priključeni na tu mrežu upozoreni su od gradske sanitarne inspekcije da voda nije za piće. Posebice je zabrinjavajuća situacija u Slavoniji gdje u vodi ima mangana, željeza i arsena. Tamo se što prije voda treba početi pročišćavati uređajima za demanganizaciju i dearsenizaciju - tvrdi Dadić.
Do 2013. godine, prema odredbama Europske Unije, cijela se Hrvatska mora priključiti na javnu vodoopskrbnu mrežu i tada bi se, tvrdi Dadić, kvaliteta pitke vode u Hrvatskoj trebala znatno poboljšati. No, unatoč najnovijim službenim podacima, Dadić tvrdi kako je voda u Hrvatskoj idealna u usporedbi s vodom u većini europskih zemalja.
- Gledajući prosjek, voda je u Hrvatskoj fantastična. Uzrok ovakvih rezultata najviše su seoski vodovodi, ali voda iz javne gradske vodovodne mreže je sigurna za piće. Istina je da koncentracija teških metala i bakterija u mnogim uzorcima prelazi maksimalne dopuštene vrijednosti, ali to su ipak vrlo male koncentracije koje ne mogu znatno štetiti ljudskom zdravlju - napominje Dadić.
| kolovoz 2002. VODOCRPILIŠTA PETRUŠEVEC, ČRNKOVEC, MALA MLAKA Eksplozija pogona za preradu opasnog otpada PUTO na Jakuševcu, jedinog takvog postrojenja u Hrvatskoj, prouzročila je zagađenja vode i zraka. |
| svibanj 2002. VODOCRPILIŠTE MALA MLAKA Tadašnjem ministru zaštite okoliša Boži Kovačeviću poslane su fotografije 19 deponija na vodocrpilištu Mala Mlaka koja su nastala u jamama iz kojih se ilegalno kopao šljunak. |
| kolovoz 2003. VODOCRPILIŠTE PETRUŠEVEC Otkriveno je da jepodručje duž petruševačkog nasipa, u blizini jednog od najvećih gradskih vodocrpilišta, zatrpano velikim količinama smeća, među kojim su i veće količine opasnog otpada. |
| siječanj 2004. VODOCRPILIŠTE ČRNKOVEC Na divljem odlagalištu smeća blizu vodocrpilišta Črnkovec kod Velike Kosnice pronađene su otrovne kemikalije; boce trietrololomina, propilena, magnezij-nitrata, kalij-bromida, klorometana... |
| siječanj 2004. VODOCRPILIŠTE KOSNICA Policija potvrdila da se na 3. sanitarnom zaštitnom pojasu vodocrpilišta Kosnica krade šljunak između nasipa na Savi, 300 m prije Domovinskog mosta i županijske ceste u V. Kosnici kod kućnog broja 63. |
| Štetnost tvari koje se nalaze u analiziranim uzorcima vode Klor - uništava moždane stanice čovjeka, pogotovo djece u razvoju, uzrokuje rak Trihalometani - izazivaju rak mokračnog i žučnog mjehura te debelog crijeva Olovo - izaziva visoki krvni tlak, probleme u psihičkom i fizičkom razvoju Živa - nusprodukt rafinerija i tvornica koji izaziva teška oštećenja bubrega Arsen - izaziva neuroze kože, probleme s cirkulacijom, karcinom kože i pluća Krom i kadmij - uzrokuju alergijski dermatitis i bolesti bubrega |
| 160.000 tona opasnog otpada završava na odlagalištima pored gradskih vodocrpilišta U Hrvatskoj se od proizvedenih 200.000 tona otpada godišnje izveze na preradu i zbrinjavanje u inozemstvo samo 40.000 tona, dok dobar dio preostalih 160.000 tona završi na divljim odlagalištima od kojih se mnoga nalaze upravo u blizini gradskih vodocrpilišta. Taj alarmantni podatak potvrdila je jučer Agencija za zaštitu okoliša. - Za 40.000 tona koje su zbrinute po propisu (od toga je samo dio izvezeno) imamo službene prijave podataka. Što se tiče preostalih količina, velik dio otpada ostane uskladišten kod samih proizvođača otpada, dio otpada se zbrinjava u skladu sa Zakonom o otpadu, ali se to ne prijavi nadležnim tijelima, što znači da za te kolčine nemamo podatke. Preostali dio ne zbrinjava se po propisima, pa primjerice završi na slabo kontroliranim ili divljim odlagalištima u prirodi - stoji u priopćenju Agencije za okoliš. |
Sergej Trajković
