SPLIT - Ponukana sličnom akcijom jedne švicarske kulturne zaklade, redakcija Jutarnjeg lista odlučila se pokrenuti izbor 7 hrvatskih čuda, anketu u kojoj bi čitatelji preko naše internetske stranice odabrali   djela ljudskih ruku za koja drže da su najveći prinos svjetskoj civilizaciji.

Kako bismo glasačima pripomogli u orijentaciji, ponudili smo i neobvezujući popis 21 ambijentalnog ili arhitektonskog djela me đu kojima čitatelji mogu birati sedam.

Kliknite na stranicu na kojoj možete dati svoj glas!

Na tom popisu nalaze se najvelebniji i najljepši tragovi koje su tijekom stoljeća ostavili ljudi i narodi koji su živjeli na teritoriju Hrvatske. Me đu njima je i veličanstvena Vespazijanova arena u Puli, potom kompleks dubrovačkih renesansnih zidina (u ambijentalnom smislu neusporediv i s jednim u svijetu). Tu su dva najdojmljivija prostora splitske Dioklecijanove palače - Peristil i Podrumi.

 Mnogo toga je izostalo s prvog popisa, što vama čitateljima pruža priliku da nas ispravite. Zašto u izbor ne uključiti i velebna djela gradnje 20. stoljeća?

Na listi je i šibenska katedrala, zaokruženo renesansno zdanje koje se po perfekciji i složenosti mjeri s najljepšima na svijetu. Nismo zaboravili ni Eufrazijanu u Poreču, opće mjesto svih antologija bizantske umjetnosti. Odabrali smo i ambijentalne cjeline gradova poput Varaždina, Motovuna i Huma, neolitski kompleks Vučedola, burg Trakošćan, zagrebačko groblje Mirogoj, kao i dva samostana na Krki   - franjevački Visovac i pravoslavna Krka.

Odabrali smo i groblje na Kozali s magično-realističkom crkvom Romula Venuccija, katedrale u Rovinju, Đakovu i Zadru, kao i zagrebački HNK. Parkovna kultura zastupljena je pak arboretumom u Trstenom. Odabrali smo djela iz raznih epoha, od prethistorije preko antike i ranog kršćanstva do početka 20. stoljeća.

Mnogo toga je izostalo s ovog popisa, što vama čitateljima pruža priliku da nas ispravite. Zašto u izbor ne uključiti i velebna djela gradnje 20. stoljeća, poput fascinantnog mosta Krk, mosta preko Rijeke dubrovačke ili stadiona u Poljudu? Mogu li se u hrvatska čuda uključiti i tuneli ili autocesta Zagreb - Split? Ima li me đu njima mjesta i za velikane arhitekture 20. stoljeća, poput Planića, Kovačića ili Neihardta?

Na mom osobnom popisu hrvatskih čuda sigurno bi se našla i čudesna koprena primoštenskih vinograda u Kremiku. Na njoj bi bili i gigantski, milenijski maslinici u Lunu na otoku Pagu, kao i selo Hum na Hvaru sagra đeno čitavo u suhozidu ili pak vinogradi u Svetoj Nedjelji izdubljeni na gotovo vertikalnoj padini. Smije li se ovaj popis zatvoriti bez stonskih zidina, "našeg kineskog zida", ili solane u Pagu, ambijentalnog i ekonomskog fenomena koji traje tisućljeće?

Sva su ta djela zavrijedila da se na đu na ovom popisu. A izme đu ponu đenih, glasači će imati priliku odabrati ona koja drže vrhunskim dostignućima ovih prostora.

Jurica Pavičić