'Moj susjed za režije plaća 10.000, a ja samo 2000 kuna'
Kuća budućnosti gradi se u osječkoj Reisnerovoj ulici, cijena kvadrata 200 je eura viša nego u običnoj zgradi u susjedstvu, a procjenjuje se da će se ulaganje u skuplji kvadrat isplatiti nakon tri do pet godina.
Projekt "pametne zgrade" napravljen je prvi put u Hrvatskoj po uzoru na Švicarsku, gdje se uspješno primjenjuje Minergie standard. Njegovu primjenu na "zgradi budućnosti" osmislio je zagrebački Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u suradnji sa švicarskim institutom.
Glavni projektant dr. sc. Zvonimir Glasnović kaže kako Minergie standard ograničava ukupnu potrošnju kućanstva za grijanje, hlađenje, toplu vodu i struju na tri litre loživa ulja godišnje. - Poduzetnik Janoš Seleški na jednom mi je simpoziju rekao kako njegova tvrtka Agria želi sagraditi prvu niskoenergetsku poslovno-stambenu kuću u Hrvatskoj. Odmah smo se dogovorili da ćemo jedno krilo kompleksa u Reisnerovoj ulici u Osijeku pretvoriti u kuću budućnosti.
Produbile su se 200 metarske sonde u zemlji, a betonska se konstrukcija upravo radi. Sada slijedi najnapetiji dio jer je na izvođačima da sve sagrade kako je isprojektirano kako bi zgrada dobila sve certifikate - ispričao je Glasnović.
Do pet puta manjih režija došli su koristeći metode izgradnje pasivne i aktivne niskoenergetske kuće s geotermalnom dizalicom koja je ukopana 215 metara ispod zemlje.
Uz izuzetno dobru izolaciju, specijalnu opeku, vakumske panele, termalne mostove, solarne zidove i kolektore postignuta je potrošnja energije od 42 kW h/m2 godišnje. Investitor Janoš Seleški iz tvrtke Agria rekao je da vjeruje u učinkovitost ovoga modernog sustava koji su izradili vrhunski stručnjaci te da će i on sam živjeti u toj niskoenergetskoj zgradi.
 |
 |
Godišnje za grijanje i struju Hrvati plaćaju 22.000 kuna
ZAGREB - Čak četvrtina troškova u prosječnoj hrvatskoj četveročlanoj obitelji otpada na režije, koje po istraživanjima Nezavisnih hrvatskih sindikata i agencije GfK mjesečno iznose od 1600 do 1800 kuna, odnosno od 19.200 do 21.600 kuna godišnje. Primjerice, za samo grijanje strujom stana od 100 m2 obitelj će godišnje u prosjeku potrošiti oko 12.000 kuna, za grijanje loživim uljem 7500, dok će za grijanje zemnim plinom potrošiti oko 4000, a na drva 2500 kuna.Obitelji s pasivnim i aktivnim kućama godišnje potroše 2000 odnosno 8000 kuna za sve režije, dakle grijanje, hlađenje, toplu vodu i struju. Ovisno o načinu grijanja (struja, plin ili drva) može se uštedjeti od dva do šest puta, a obitelji koji žive u kućama budućnosti kažu da je prosječna ušteda pet puta. |
Samo u slučaju kvara temperatura 16 °C- Garantiramo da se temperatura u stanu nikada neće spustiti ispod 16 stupnjeva Celzijevih, a to će se dogoditi ako sve pumpe i svi solarni sustavi istovremeno zakažu, što je nemoguće. Ovakav samoodrživi sustav skuplji je od standardne gradnje za 15 posto, no taj se novac vrati za tri do pet godina - ispričao je projektant Glasnović. Investicija je stajala oko 8,5 milijuna kuna, a Minergie sustav milijun kuna. |
Boba Blašković
