ZAGREB - Broj branitelja u invalidskoj mirovini u posljednje se tri i pol godine udvostručio i s 19.991, koliko ih je bilo u prosincu 2003. godine, do danas je narastao na čak 38.786. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u invalidskoj mirovini, koja prosječno iznosi 5086 kuna, najviše je branitelja iz Splitsko-dalmatinske županije, Zagreba i Osječke županije.

Prosječan staž branitelja koji su umirovljeni zbog invalidnosti je 18 godina i deset mjeseci i najveći je broj onih koji imaju od 40 do 44 godine, odnosno od 35 do 39 i od 44 do 49 godina, što znači da se uglavnom radi o mlađim ljudima. No umjesto da rade, oni su danas umirovljenici, doduše s gotovo trostruko većom mirovinom od prosječne. 

Broj branitelja s invalidskom mirovinom • prosinac 2001. - 17 534 • prosinac 2002. - 17 633 • prosinac 2003. - 19 991 • prosinac 2004. - 23 974 • prosinac 2005. - 27 284 • prosinac 2006. - 32 996 • svibanj 2007. - 38 786

U Ministarstvu branitelja objašnjavaju kako je ovakva ekspanzija umirovljenih invalida najvećim dijelom posljedica toga što u mirovinu odlaze pripadnici HV-a i MUP-a. Budući da su gotovo svi bili u Domovinskom ratu, većina ih je, tumače,  ostvarila pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o pravima branitelja jer je uzrok invalidnosti u potpunosti ili djelomično posljedica ozljede, ranjavanja ili bolesti zadobivenih u obrani Hrvatske.

- Treba svakako napomenuti kako je radni vijek ljudi u policiji i vojsci puno manji nego drugdje - kažu u Ministarstvu i posebno napominju kako je među 38.786 i 5000 onih branitelja koji su godinama primali naknadu za profesionalnu nesposobnost da bi 2004. automatizmom bili prevedeni na invalidsku mirovinu. 

Iako je novi Zakon o braniteljima koji je donijela Sanaderova vlada omogućio da pravo na invalidsku mirovinu ostvare i oni koji nemaju utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida, u Ministarstvu branitelja kažu kako to sigurno nije presudno za povećanje broja umirovljenih branitelja invalida. - Ne vjerujemo da uopće ima onih koji su zatražili invalidsku mirovinu, a nemaju status HRVI - poručuju iz Ministarstva.

Iako je novi Zakon o braniteljima koji je donijela Sanaderova vlada omogućio da pravo na invalidsku mirovinu ostvare i oni koji nemaju utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida, u Ministarstvu branitelja kažu kako to sigurno nije presudno za povećanje broja umirovljenih branitelja invalida

Zakon iz mandata Ivice Pančića propisivao je da branitelj najprije mora u Ministarstvu dobiti status HRVI, a tek onda može zatražiti invalidsku mirovinu. Zato i predsjednik SDP-ova Savjeta za branitelje Ante Kotromanović u tim novim odredbama također vidi jedan od razloga za tolikim povećanjem umirovljenih branitelja invalida.

Osim toga, novim Zakonom je do kraja 2006. godine još jednom bio produžen rok u kojem su svi branitelji koji smatraju da je njihova bolest posljedica sudjelovanja u ratu mogli zatražiti status HRVI.

Takav zahtjev je podnijelo više do 30 tisuća branitelje i za sada je je status invalida odobren za njih više od 8000. Moglo se očekivati da oni zatraže pravo na invalidsku mirovinu iako status HRVI ne znači automatski i invalidsku mirovinu budući da je glavni uvjet za to opća ili profesionalna nesposobnost za rad.  

Kotromanović procjenjuje da će brojka od gotovo 39 tisuća umirovljenih invalida  osjetno narasti i u iduće dvije ili tri godine, a tada očekuje stabiliziranje. Smatra da nikako nije dobro što mladi ljudi s odlaskom u mirovinu rješavaju egzistenciju, jer su im mirovine oko 5000 kuna, umjesto da rade. 

Suzana Barilar