Nije neuobičajeno da država povremeno otkupljuje djela od nasljednika važnog umjetnika koja se nalaze u stalnom postavu nekog muzeja. Ukupno je tako, navode iz Ministarstva kulture, u protekle tri godine izdvojeno tri i pol milijuna kuna iz državnog proračuna za otkup Meštrovićevih umjetnina.
Država je među tim umjetninama otkupila i portret Ivana Meštrovića autora Vlahe Bukovca. Taj je portret, koji stoji u Muzeju Meštrović u Splitu, bio u vlasništvu Mate Meštrovića, sina velikog kipara.
NASLJEDNIK VELIKOG KIPARA UZEO SVOJ DIO OSTAVŠTINE Meštrovićev unuk iz muzeja odnio 10 remek-djela
No, neuobičajeno jest da ih nasljednik direktno skine sa zida iz stalnog postava. Obrazloženje toga što je unuka Ivana Meštrovića, Stjepana, nagnalo da iz zagrebačkog Ateljea Meštrović fizički iznese pet Meštrovićevih crteža i jednu Becićevu sliku djelomice se može pronaći u izjavi njegove galeristice Jasne Mrakovčić iz galerije Grubić: “Vaše pitanje o sudbini otkupa četiri stotine umjetnina koje je naslijedila obitelj Meštrović zapravo je ključni problem cijele priče. Naime, veliki postotak umjetnina u našim muzejima i galerijama ima privatne vlasnike koji ih godinama potražuju, ali im se ta nastojanja namjerno opstruiraju. Razlog je jasan: kao i u ovom našem slučaju Ateljea Meštrović, ostat ćemo bez bitnih elemenata stalnih postava”.
Naime, iako u ovom trenutku Stjepan Meštrović potražuje ukupno 11 umjetnina, osim navedenih šest iz Ateljea i pet reljefa i skulptura koje su u pohrani Gliptoteke HAZU, obitelj Meštrović naslijedila je četiri stotine umjetnina koje su podijeljene na četvero nasljednika. Budući da su te umjetnine zaštićeno kulturno dobro, ako ih žele prodati, moraju ih ponuditi državi koja ima pravo prvokupa. No, ako se ta prodaja ne realizira, daljnja sudbina umjetnine ovisi isključivo o moralu njezina vlasnika.
Osim toga, treba dodati da su odnosi među nasljednicima daleko od idealnih. Jasna Mrakovčić smatra da u slučaju Meštrović postoji problem velikih razmjera jer većina radova pripada pravnim sljednicima i dodaje: “Odavno je još glavni zadatak u vezi s otkupom trebao biti da se njegov sadržaj i dinamika dogovore s vlasnicima. Točnije, od 2006., kada je doneseno Rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Zašto to odmah nije inicirano, trebalo bi pitati osobu koja je tada bila na čelu Muzeja Ivana Meštrovića (tada je to bio Igor Maroević, op.a). Mislim da bi se djelomično mogla povući paralela s ekonomskom situacijom u Hrvatskoj općenito: postojeća vladajuća garnitura zatekla je vrlo loše stanje”.
Politika otkupa umjetnina za Muzej Meštrović utvrđena je 2008. godine, to je učinio ravnatelj Muzeja Andro Krstulović Opara. Iz Ministarstva kulture poručili su da je u dogovoru s ravnateljem “u tijeku izrada liste prioriteta za daljnji otkup tih djela sljedećih godina”. Opara ne krije da su mu najvažnija djela koja se nalaze u stalnom postavu Muzeja, a zatim ona koja su u pohrani.
Ipak, pitanje koje se moglo čuti u protekla dva dana otkako je Stjepan Meštrović iznio umjetnine glasi: jesu li to mogli učiniti ranije? Je li uopće moralo doći do ovakvog iznošenja umjetnina?
Kako neslužbeno doznajemo, nakon što je prije pet godina utvrđena politika otkupa, dio nasljednika predao je urednu dokumentaciju: popis djela koja želi prodati, koja želi zadržati, koja želi pokloniti. Dio nasljednika to nije učinio, i to je otežalo cijelu proceduru.
Rumjana Meštrović, supruga Mate Meštrovića, kaže: “Da, Bukovčev portret otkupljen je od mog supruga. No, isto tako smo predali dokumentaciju kojom Ministarstvo kulture obavještavamo da neke radove poklanjamo, na što nam nitko nije odgovorio već dvije godine.
Obavijestili smo ih i da poklanjamo Meštrovićevu skulpturu, visoku gotovo dva metra, ‘Djevojka s čelom’ koja se nalazi u umjetnikovu muzeju u Baton Rougeu u Louisiani, ni oko prijevoza te skulpture nismo kontaktirani. Bojim se da će se američki muzej pozvati na zastaru jer oni de facto besplatno čuvaju skulpturu koja nije njihova”.
Rumjana Meštrović ne odobrava, navodi, nepristojni čin iznošenja umjetnina iz muzeja, no dodaje: “Činjenica jest da je za stalne postave muzeja uzimano obiteljsko vlasništvo bez pitanja, te već šest godina nije donesen generalni stav Ministarstva kulture o odnosu prema Meštrovićevim umjetninama koje su vlasništvo njegovih zakonskih nasljednika”.
Vidošević za ‘Krista na odru’ sklapa ugovor svake 2 godine
Kako su riješeni potencijalni problemi s djelima iz privatnog vlasništva koja stoje u stalnom postavu u srodnim muzejima i galerijama, pitali smo Biserku Rauter Plančić, ravnateljicu zagrebačke Moderne galerije. Naime, tamo je već godinama u stalnom postavu “Krist na odru”, remek-djelo Vlahe Bukovca na kojem slikar kao Isusa portretira svog prijatelja, umjetnika Mirka Račkog. Slika koja je u galeriji ključni dio postava u vlasništvu je Nadana Vidoševića. “U stalnom postavu imamo pet umjetnina iz posudbi, osim Bukovčeva, tu su i djela Milivoja Uzelca i Vjenceslava Richtera. To je regulirano tako da se svake dvije godine s posuđivačima iznova produljuje ugovor. Imamo i neke umjetnine u pohrani od obitelji pojedinih umjetnika, no niti jedna nije u stalnom postavu i s obiteljima je sve pravno riješeno”, kaže Rauter Plančić.