Tada se, naime, posljednji puta ukupan broj nezaposlenih kretao oko 320 tisuća, a stopa registrirane nezaposlenosti još uvijek opasno gravitirala brojci od 19%. No aktualne brojke ne bi trebale nikoga iznenaditi. Uostalom, još krajem kolovoza prošle godine Forbesu je upozorio na zastrašujuće trendove s tržišta rada, navodeći analize stručnjaka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji su za 2009. godinu najavljivali rast broja nezaposlenih za gotovo 20%.
Sumorne projekcije doista su se ostvarile, s tom razlikom što barijera od 300 tisuća nezaposlenih nije probijena u prosincu prošle, već u siječnju ove godine.
No već tada, u ljeto prošle godine, zaokret na tržištu rada doimao se alarmantnim, osobito kada se uzme u obzir empirijski dokazana činjenica kako se (u ovom slučaju negativne) implikacije ekonomske aktivnosti u zemlji na tržištu rada manifestiraju s vremenskim odmakom od šest do devet mjeseci.
A već i primitivnom interpolacijom negativnog trenda uobličenog u niz pesimistično intoniranih indikatora, od industrijske proizvodnje do osobne potrošnje, a u konačnici i kontrakcije BDP-a, možemo pretpostaviti da će implikacije gospodarske krize na tržištu rada biti još neko vrijeme vidljive.
Sama činjenica da smo kulminaciju kontrakcije doživjeli još u prvom kvartalu prošle godine teško da može poslužiti kao nekakva utjeha, jer se stopa rasta hrvatskog BDP-a i dalje označava negativnim predznakom. Drugim riječima, još uvijek padamo, samo to činimo nešto sporije. Analogno tome, i broj nezaposlenih će još dugo vremena rasti, samo sporije nego do sada.
Bilo kako bilo, svježa statistika obiluje negativnim rekordima, a jedan takav odnosi se i na duljinu trajanja aktualne negativne serije. Naime, u veljači je ukupan broj nezaposlenih porastao osmi mjesec zaredom, čime je nadmašena serija kojom je broj nezaposlenih u razdoblju od rujna 2008. do ožujka 2009. godine rastao sedam mjeseci zaredom.
Da stvar bude još gora, u tom je razdoblju bez posla ostalo 48 tisuća radnika, dok se gubitak u minulih osam mjeseci penje već iznad 70 tisuća i ne pokazuje očite znakove posustajanja, što jasno pokazuje i pripadajuća grafika.
Slaba je pritom utjeha činjenica da je u veljači prošle godine nešto više ljudi ostalo bez posla, osobito ukoliko izostanu priželjkivani sezonski efekti na tržištu rada, što smo imali prilike vidjeti već tijekom prošle godine.
Jer za razliku od prethodnih nekoliko godina (od 2006. do 2008.), kada bi se broj nezaposlenih počeo smanjivati već u veljači, a takav bi trend potrajao sve do srpnja ili kolovoza, prošla će godina ostati upamćena i po činjenici da je broj nezaposlenih bilježio pad tijekom samo tri mjeseca (travanj - lipanj).
A minoran utjecaj sezonskih faktora u zapošljavanju mogao bi krizu u ovoj godini učiniti još bolnijom, evocirajući ružne uspomene na vremena kada se stopa registrirane nezaposlenosti kretala opasno blizu 20%.
