VLASNIK U ŠOKU

DRŽAVNA TVRTKA ZAUSTAVLJA INVESTICIJE 'Uložio je 10 milijuna eura na Šolti, a onda su iz Hrvatskih šuma poručili: 'To je naše'

  • Duje Klarić / CROPIX

Objavljeno: 05.09.2013

Njemački poduzetnik je još htio ulagati u Šoltu no sada mu to više ne pada na pamet

Iako je od 2002. godine njemački poduzetnik, milijunaš Hartmut Lademacher, u uređenje ekskluzivnog dvorca Martinis Marchi, kao i nove marine podno dvorca u Maslinici na otoku Šolti uložio milijune eura, ne može do kraja raspolagati svojom imovinom! Štoviše, nakon par godina sporenja, nedavno je izgubio parnicu na Trgovačkom sudu u Splitu, odvjetnički timovi uložili su žalbu i cijeli slučaj zasad, kažu, ne mogu komentirati jer je spor u tijeku.

Obnovljeni dvorac

A zapelo je na već odavno plaćenih deset tisuća kvadrata zemljišta koje okružuje dvorac. Investitor je, potvrđuju to i u Općini Šolta, od nekadašnjeg Fonda za privatizaciju kupio tada oronuli dvorac (socijalističko odmaralište), a od Općine Šolta zemljište koje je oduvijek pripadalo objektu kao sastavni dio parka. Dvorac je prije nekoliko godina obnovio i on danas posluje kao ekskluzivni hotel s restoranom. Potom je prije dvije godine uredio i marinu. U cijelu priču uloženo je nešto više od deset milijuna eura.

Najednom, deset tisuća kvadrata zemljišta oko dvorca nije njegovo! Naime, oglasile su se Hrvatske šume, drugim riječima država, tvrdeći da je Općina Šolta prodala zemljište koje je bilo upisano kao šuma te da se tu automatski država knjiži kao vlasnik, a Hrvatske šume gospodare parcelom. Tim je aktom zanijekan kupoprodajni ugovor, pa se uključila i Općina Šolta koja je također tužila državu. Metež je nastao između tri strane, privatnog investitora Lademachera, Općine Šolta i države Hrvatske. Ivan Kuret, prokurist tvrtke H. L. Dvorac koja se spori s državom, kaže da je situacija krajnje neugodna.

- Nezgodno je komentirati jer je proces u tijeku, ali ipak moramo istaknuti neke stvari. Kao stranac, investitor je pregovarao s nekadašnjim Fondom za privatizaciju od kojeg je kupio dvorac i s Općinom Šolta od koje je kupio prateće zemljište. S njima je pregovarao kao s institucijama ove države, nije kupovao od privatnih mešetara i špekulanata, nego od institucija hrvatske države. Čovjek je kupio, platio, platio poreze, uknjižio se i sada najednom nije njegovo. Jer su se država, odnosno Hrvatske šume sjetile da je to njihovo. Kakva je to poruka? Uložio je vrijeme i novac, prostor je oplemenjen, zaposleno je 30 ljudi, što je za Šoltu sjajno, plaćaju se porezi, svi su se, dakle, u toj priči naplatili i sada najednom netko kaže ‘znate, mi smo se malo šalili, to je ipak sve državno’ - kaže Kuret i nastavlja:

- Vlasnik je šokiran. Posluje svuda u svijetu, svojim je prijateljima prezentirao Hrvatsku kao krasnu zemlju, na otoku nas danas posjećuju vrlo imućni turisti. Čovjek je novac zaradio negdje drugdje, on ovu investiciju neće nikada isplatiti, to se može provjeriti u poslovnim knjigama. Tu je više ljubavi prema starinama, nego biznisa, jer on to sebi može priuštiti. Htio je dalje investirati u poljoprivredu, ne u špekulativne projekte, ali pod ovakvim uvjetima teško - tumači Kuret.

Birokratska gluparija

Spomenutih 10.000 kvadrata investitor je htio urediti kao botanički vrt s lounge barom, a to je za Šoltu desetak novih radnih mjesta. Međutim, obnova je stala, prostor stoji kao neuređena ledina. - Čije bi to trebalo biti, ako ne općinsko? - nastavlja Kuret.

- Ovakve se stvari više ne smiju događati, država ovo mora riješiti. Kada investitor pregovara s Općinom , on posluje s jednom od institucija države i država iza toga mora stajati. Čovjek je uložio u luksuzni objekt na Šolti koji ne može ponijeti sa sobom u Njemačku. To je fenomenalna priča, prezentirana cijelom svijetu, koju je ukaljala pravno-birokratska gluparija - zaključuje Kuret.

Načelnik Općine Šolta, Nikola Cecić-Karuzić, potvrđuje da se Općina tuži s državom i da je situacija neugodna po njih i po investitora Lademachera.

- Polažemo nade u novi Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom, izglasan u srpnju ove godine, gdje članak 78 navodi da se treća strana, dakle investitor, izuzima iz spora između općine i države i da može nesmetano nastaviti ulagati - kaže Cecić-Karuzić.

U Hrvatskima šumama kažu da oni gospodare šumama, ali nisu njihov vlasnik.

- Vlasnik je država i jedino ona, odnosno tijela koja su za to nadležna mogu donijeti odluku hoće li se neka parcela izdvojiti iz osnove gospodarenja. Hrvatske šume dužne su provoditi Zakon o šumama - kratko poručuju.



Hoće li famozni Milanovićev članak 78 spasiti Hrvatsku blamaže među investitorima?

Kojim mehanizmom, zanimalo nas je, općinsko zemljište koje je prodano privatnoj osobi naglo, naknadno i bez obavijesti postaje državno? Investicijski direktor jednog stranog fonda koji godinama posluje u Hrvatskoj iznio je shemu, kratko opisujući “mine” na koje nailaze u poslovanju.

- Mehanizam kako općinsko zemljište naglo postaje državno? To je urnebes, sudska praksa tu je dvojbena. Naime, zemljišta koja su u nekadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, dakle u bivšoj državi, bila definirana pojmom općenarodna imovina nakon pada socijalizma knjižila su se na tri načina: ili na državu Hrvatsku, ili na jedinicu lokalne samouprave (grad ili općinu), ili pak na privatnika, fizičku osobu koja je bila u posjedu zemljišta. Međutim, tu se upliće Zakon o šumama. Znači, ako su Hrvatske šume dotičnu parcelu obuhvatile u svoj program gospodarenja - zemljište automatski postaje državno. Država se knjiži, a zemljištem upravljaju Hrvatske šume - objašnjava.

Upravo ta transformacija općenarodne imovine kroz zemljišne knjige godinama je metež na svim razinama, kaže.

- I u tom metežu svi gledaju kako će se najbolje okoristiti. U konačnici se opeče investitor. Općine prodaju zemljišta za koja tvrde da su njihova ne bi li napunile blagajnu. Isto tako i privatne osobe. Investitor otvori tvrtku u Hrvatskoj, plati dotično zemljište, plati poreze i kad se ide uknjižiti, država Hrvatska skoči - hop, ne možete, to nije vaše. Kako nije, čudi se ovaj. Tako, ti su prostori pod Hrvatskim šumama. Ali, kupio sam od općine. Džaba, mašu rukom iz državnih odvjetništava. To je taj famozni model i toga ima koliko hoćete. Tijekom poslovanja mnogo puta smo osobno išli u Hrvatske šume provjeriti spada li dotična čestica u program gospodarenja. Jer, program gospodarenja šumama je dugoročan, Vlada ga prihvaća na rok od 15 godina. Ali, taj podatak nije javan, nego gospodu direktore iz Šuma moraš loviti okolo da ti ih podastru - ironično se nasmijao investicijski direktor.

- Mislite da čelnici općina ponekad znaju da je dotična čestica zahvaćena programom gospodarenja Hrvatskih šuma?

- Da.

- I unatoč tome prodaju zemljište?

- Da.

- Navodno će novi članak 78 Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske riješiti stvari na način da će se investitor moći uknjižiti i krenuti s poslom dok se općina i država povlače po sudu. To bi trebalo riješiti problem?

- Ha, pustite vi taj članak, ne vjeruju investitori više olako, iz iskustva. Okej, članak će reći ‘neka se onaj tko je iskeširao milijune za zemljište konačno uknjiži’. A onda otvarate novu Pandorinu kutiju, kad će ga uknjižiti? Zahtjev za uknjižbu stajat će godinama u ladici. To je problem između Agencije za investicije i konkurentnost i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), što je pokrivala nekadašnja agencija AUDIO. Ne zna se ‘ko pije, ‘ko plaća. Dosad je bilo tako da predaš zahtjev u AUDIO i čekaš barem dvije godine na odgovor. Hrvatska se svađa sama sa sobom što je općinsko, što šumsko, što državno, a investicije stoje - zaključuje naš sugovornik.





Odgovor iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom

“Poruka investitorima: Članak 78. se već primjenjuje!”

Problematika koja se spominje u članku o zaustavljenim investicijama bila je vrlo rasprostranjena i dugi niz godina teško se ili nikako rješavala jer za to nije postojala potrebna zakonska podloga. Upravo zato je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ugradio rješenje ovog problema u novi Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, točnije u članak 78. koji je na snazi od 30. srpnja 2013. godine - poručuju iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Članak 78 kaže da “ako su treće fizičke ili pravne osobe u dobroj vjeri stekle pravo vlasništva na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a nekretnine su stečene temeljem raspolaganja od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, putem javnog natječaja, smatra se da su treće osobe te nekretnine stekle neposredno od Republike Hrvatske...”

U tom slučaju Državni ured će, pojašnjavaju, na zahtjev treće osobe (investitora, op.aut.) izdati tabularnu izjavu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na njegovo ili njezino ime.

- Stupanjem na snagu ovog Zakona, DUUDI, koji jedini ima službenu ingerenciju nad ovom tematikom, počeo je izdavati navedene tabularne izjave. Kako pokrenuti postupak za izdavanja može se naći na našim službenim stranicama - poručuju iz Državnog ureda.

Broj preporuka: 22

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen