PIŠE DENIS KULJIŠ

Kako bi izgledao prvomajski slet 2011. godine u Zagrebu

Objavljeno: 22.05.2010

Umjesto Bakarića, omladine u trikou i Kraševih bombona |danas bismo gledali Josipovića, Mamićevo roblje, Deutsche |Telekom i radnike iz škverova

Rat koji je počeo 1941., završio je 1945., a točno šesnaest godina kasnije, 1. svibnja 1961., održana je u Zagrebu posljednja velika prvomajska parada. Vojni mimohod, pokretna izložba društvenih i ekonomskih dostignuća, defile vojske, radnika i omladine koja je stupala ispred kamiona i traktora što su nosili i vukli nove industrijske proizvode, makete i panoe sa zornim statističkim pokazateljima rasta industrije. Na svečanoj tribini, podignutoj ispred južne fasade zagrebačkog HNK, skromno je, ne izdvajajući se od veće skupine rukovodilaca, stajao i raport primao čovjek u svijetlom baloneru. Bio je to protektor Hrvatske, povjerljiv Titov čovjek, predsjednik hrvatske federalne republike i šef partije, pravnik dr. Vladmir Bakarić.

Pioniri na rolšuama

Rođen u Velikoj Gorici, sin suca kasacionog suda koji je druga Tita prije rata otpremio na robiju, imao je tada 59 godina. A Hrvatska, u njegovoj ličnosti, simbol vrlo ograničene državnosti, kao entitet što podsjeća na Republiku Srpsku u sklopu današnje Bosne i Hercegovine. No, sva dostignuća koja su na paradi tada prikazana, bila su za razliku od ovoga djelomično ostvarenog virtualiteta - nesumnjivo materijalna.

Prvi su na paradi, naravno, stupali prvoborci, kao mali povijesni uvod, noseći ratne zastave - uz ostale zastave devet proleterskih i udarnih brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije što su formirane na teritoriju Hrvatske (od ukupno dvadeset).

Za njima je marširala i kotrljala se SMB-armija, zbijeni redovi pitomaca vojnih učilišta, mornari i pješaštvo te motorizirane trupe na slovenskim kamionima TAM. Preletjeli su mlazni lovci F-86 američke proizvodnje, prošli američki tenkovi Patton, pa zatim goleme ruske haubice koje su vukli gusjeničari nalik na pretpotopne životinje. Talijanski džipovi Fiat AP-55 Campagnola, proizvedeni po licenci u Kragujevcu, vukli su trocijevne topove od 20 milimetara, izrađene u Jugoslaviji po licenci švicarske tvornice Hispano-Suiza.

Zatim su ulicu zauzeli pioniri na rolšuama sa željeznim kotačima, kakve su se mogle kupiti u domaćim dućanima Sport-Heruca (po one s gumenim morao si ići u Trst). Uslijedio je ešalon folkloraša u narodnim nošnjama, sportaši u bijelim najlonskim trenirkama, gimnastičari i razne trebe u kratkim svilenim haljinicama raznih boja, koje su tu naprosto figurirale kao mladost iz razdoblja prije otkrića celulita. Slijedili su ih, kao i u životu, bajkeri - rekreativni motociklisti s propisnim haubama na glavama, na domaćim motorima Pretis, te eskadron konjanika iz nekih seoskih konjaničkih ergela...

Domaći traktori

Nakon sportaša i rekreativaca - učenici, škole, glumci. Na panou što su ga vukli traktori domaće proizvodnje pisalo je da u Hrvatskoj ima 59 gimnazija i 79 škola za odrasle, a na jednoj prikolici, na kojoj su stali Hamlet i Desdemona kostimirani za nastup, bilo je istaknuto da u Republici radi 13 profesionalnih kazališta, šest dječjih i četiri lutkarska, te 48 stalnih amaterskih družina.

Prošla je kolona vozila Hitne pomoći u slovenskim IMV-kombijima, a potom su Ulicom 8. maja - tako se onda zvao zagrebački Zeleni val, koji prolazi između HNK i zgrade Kola - na kamionima i traktorima dotegljeni proizvodi hrvatske industrije.

Čudo nalik na bager vuklo je divovski turbogenerator proizveden u tvornici Rade Končar, prošla je maketa bušaćeg tornja poduzeća Naftaplin, pa kamion Plive koja, oglašavalo se, izvozi u 28 zemalja. Zatim su pronijeli jedno divovsko sidro koje je predstavljalo brodogradnju, pa eksponat sisačke metalurgije i šibenske tvornice aluminija TLM te okvir od šperploče koji je predstavljao sobu s modernim namještajem drvne industrije iz Slavonije. Pa velika guma iz Borova, gargantuanska pašteta Sljeme i ringišpil s Kraševim bombonima te zalaznica kolone - pokretni pano s podacima o urodu hibridnog kukuruza, i nekoliko novih, luksuznih autobusa Croatiatransa, koji su u to doba otvorenih granica obećavali ekstazu kolektivnih putovanja s poduzećem u Prag, Beč i Veneciju.

Film o paradi u produkciji Zagreb-filma režirao je oskarovac Dušan Vukotić, tekst je napisao akademik Marijan Matković, a pročitao ga prvak drame Vanja Drach.

Branitelji opće prakse

Naredni rat vodio se ovdje od 1991. do 1995. godine, a što bi se, šesnaest godina kasnije, dakle narednog 1. svibnja 2011., moglo prikazati na paradi novih hrvatskih dostignuća?

Na središnjoj tribini bio bi predsjednik međunarodno priznate hrvatske države, dr. Ivo Josipović, čiji je otac vjerojatno stajao na tribinama i onoga 1. maja prije točno pedeset godina.

Na čelu prvoboraca stupali bi gardisti devet profesionalnih brigada Hrvatske vojske i specijalne policije, zatim preživjeli pripadnici 204. brigade, branitelja Vukovara, na čelu s velikim Jastrebom, umirovljenim generalom Milom Dedakovićem i malenim Mladim Jastrebom, umirovljenim generalom Borkovićem, koji su poslije dvadeset godina napokon dobili zaslužena priznanja, nakon dugotrajnog maltretiranja, zatvaranja i prebijanjima u zatvorima Tuđmanove i Šuškove Vojne policije. Za njima bi stupali umirovljeni dragovoljci te invalidi Domovinskog rata, a među njima znatan broj ljudi s PTSP-om, među kojima ima i puno foliranata, o čemu govori brojka od ukupno 60 tisuća umirovljenih braniteljskih invalida. Branitelji opće prakse, pripadnici 53 brigade i samostalne bojne HV-a i specijalne policije, predstavljali bi silnu populaciju od 501 tisuću navodnih vojnika Domovinskog rata, od kojih je tek nešto više od polovice istinskih boraca, pripadnika “borbenog sektora”.

Broj preporuka: 31

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen