ZAGREB - U ponedjeljak točno u 15 sati više od 3500 potencijalnih brucoša zagrebačkog Filozofskog fakulteta počet će utrku za ukupno 1044 mjesta na tome fakultetu.

Najsretniji među njima ući će u kvotu od 633 brucoša čije će studiranje plaćati Ministarstvo znanosti. Nešto manje s(p)retniji, njih 411, studij će morati sami plaćati. Djeca dragovoljaca i drugih veterana Domovinskog rata kojima zakon jamči izravan upis ove godine ulaze u redovitu kvotu. To dodatno smanjuje šanse za upis onima koji ne idu po "braniteljskoj liniji"

Vijeće Filozofskog fakulteta neće mijenjati odluku o "jedinstvenoj kvoti", za koju tvrde da je u skladu sa Zakonom o hrvatskim braniteljima.

FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB

Za studiranje na Filozofskom prijavilo se oko 600 djece s pravom na "povlašteni" upis. Dakle, gotovo identično broju mjesta za "besplatni" studij. Njima će, prema spornom zakonu, biti dovoljno samo da na ispitu prijeđu prag od 300 bodova.

Na Filozofskom tvrde da su učinili sve kako bi "uz najmanju štetu" i pokraj spornih odredbi zaštitili kvalitetu studiranja i kvalitetu budućih studenata. Bodovni prag povećan je sa 200 na 300, a ulazak djece ratnih veterana u redovitu kvotu sada neće ugroziti organizaciju nastave. Naši se sugovornici slažu da će biti nepravde prema djeci koja se unatoč većem broju bodova neće moći upisati. No, za to odgovornim drže politiku i nadležna ministarstva, a ne svoj fakultet.

Država je sama odlučila koga želi financirati! Filozofski samo provodi zakone. Ako bi i ovoga puta djecu dragovoljaca upisali izvan kvote, kršili bi Zakon o visokim učilištima, ugrozili bi bolonjski proces i narušili kvalitetu nastave, ustrajava Željko Jerneić, prodekan za investicije i razvoj

- Država je sama odlučila koga želi financirati! Filozofski samo provodi zakone. Ako bi i ovoga puta djecu dragovoljaca upisali izvan kvote, kršili bi Zakon o visokim učilištima, ugrozili bi bolonjski proces i narušili kvalitetu nastave - ustrajava Željko Jerneić, prodekan za investicije i razvoj.

Jerneić kaže da će oko trećine djece "po povlaštenom modelu" vjerojatno na kraju odustati od upisa jer se neće moći upisati na željeni smjer, što će otvoriti prostor za "redovite" kandidate. Ako ni tada ne uđu svi koji su to zaslužili svojim uspjehom, ostaje im - upis uz plaćanje. - Platiti 5500 kuna za godinu studiranja i nije veliki novac. Registracija auta košta barem 3500 kuna - tumači Jerneić.

I Žarko Puhovski, jedan od 72 člana Vijeća, ne vidi drugo riješenje sve dok politika "pogrešno interpetira pozitivnu diskirminaciju". - Riječ je o nepravednom zakonu, koji djecu svrstava po tome tko su im roditelji, a ne po njihovim sposobnostima. To mora riješiti država, a ne fakulteti. Mi moramo braniti dignitet studiranja i kvalitetu studenata - trvdi Puhovski.

Pravo je pitanje i zašto Ustavni sud mjesecima ne rješava zahtjeve za ocjenu ustavnosti spornog zakona, a koje su podnijeli Sindikat znanosti i HHO, a ni ministar Dragan Primorac, za razliku od lani, ne govori o tome tko će snositi troškove za "povlašteno upisane". Prema svemu, ni čarobni štapić, koji često "u pet do 12" pronalazi Sanaderova Vlada, ovoga puta neće pomoći da se tisuće djece danas ne osjećaju izigranima i poniženima.

Fakultet nije kriv za diskriminaciju  - Za diskriminaciju i neravnopravan pristup studiranju krivi su Vlada, Sabor i Ustavni sud, a ne Filozofski fakultet koji samo pokušava 'plivati' u zadanim okolnostima - kaže Josipa Lulić, jedna od aktivistica ad hoc inicijative "Jednaki smo!" koja je za ravnopravan upis temeljen na sposobnostima, a ne na privilegijama. Josipa je i sama dijete dragovoljca Domovinskog rata, ali misli da se ovakvim zakonskim riješenjima ta djeca zapravo stigmatiziraju, a ostali stavljaju u neravnopravan položaj. - Nepravedno je i protuustavno na taj način praviti razliku između kandidata. Ako država želi pomoći, može to učiniti kroz stipendije  - kaže Lulić, apsolventica na FF-u.

Veronika Rešković