ZAGREB - Danas ujutro u Vladi će se održati prvi sastanak radne skupine koja bi trebala odrediti budući ritam privatizacije u Hrvatskoj i pomoći pri osnivanju dvaju novih fondova - jednoga za upravljanje državnim nekretninama, drugoga za upravljanje državnim zemljištem - na koje bi se prenijela imovina umirućeg Hrvatskog fonda za privatizaciju.

U njegovu vlasništvu danas se nalazi još 1112 trgovačkih društava, dok se ukupna vrijednost državne imovine procjenjuje na 21,8 milijardi kuna.

Državna tajnica Martina Dalić smatra da je osnovni smisao te inicijative u oživljavanju vrijedne imovine koju država ima u svom portfelju. - Osnivanjem tih fondova moći će se učinkovitije, efikasnije i kvalitetnije upravljati državnom imovinom, a da se ona ujedno ne privatizira i ne prodaje. Putem fondova nakana Vlade je podići vrijednost upravljanja i iskoristiti najnovija znanja koja u tome ima privatni sektor, prije svega u financijskom smislu - rekla nam je Dalić.

Osnivanjem tih fondova moći će se učinkovitije, efikasnije i kvalitetnije upravljati državnom imovinom, a da se ona ujedno ne privatizira i ne prodaje.

Zbog toga će se društvo za upravljanje fondom izabrati javnim natječajem. Konačno, kaže državna tajnica, od povećanja vrijednosti imovine imat će koristi i građani, kojima će se ujedno omogućiti da u tome sudjeluju kroz upravljanje fondovima.

Ideja o odvajanju privatizacije od upravljanja državnom imovinom potječe iz Ekonomskog instituta koji je za Vladu izradio studiju u kojoj kaže da upravljanje državnom imovinom treba profesionalizirati i jasno odijeliti od politike.

To je za privatizaciju znatno teže, ali u Ekonomskom institutu smatraju da će se ona ionako brzo završiti, što je u skladu s Vladinim programskim prioritetima.

Nositelj te studije Mustafa Nušinović iz Ekonomskog instituta u Zagrebu uvjeren je, međutim, da se promjene ne mogu raditi preko noći. - Da bi takav projekt uspio, potrebno je ne samo popisati svu postojeću imovinu, što je relativno lako izvedivo, nego i primijeniti način na koji ljudi razmišljaju. Prvo zato jer je kod nas previše ljudi koji još uvijek ne shvaćaju razliku između vlasništva i upravljanja, a takvi su nam prošli put, kada smo se prihvatili sličnog posla, sjedili i u radnoj grupi koja je trebala razraditi promjenu načina upravljanja državnom imovinom - smatra Nušinović.

Takav način razmišljanja, rakao nam je Nušinović, neizbježno vodi prema obrtničkoj kulturi i obrtničkom shvaćanju vođenja biznisa. Prikazujući studiju koju je napravio za potrebe Vlade u koju je, kaže, uložio godine svojeg iskustva, Nušinović istovremeno izražava i svoje osobne nazore o vođenju države.  

- Upravljanje državnom imovinom vrlo je slično vođenju velike privatne korporacije, gdje je najjasnije izražena granica koja dijeli vlasnika od menadžera.

Pojednostavljeno rečeno - vlasnik svoju imovinu može upropastiti na bezbroj načina i nitko ga zbog toga ne može prozivati, jer to je njegovo vlasničko pravo, on je može zapiti, prokockati ili prodati u bescjenje. Nasuprot tome, menadžer mora voditi korporaciju tako da ona bude uspješna. Od njegova se posla očekuju rezultati - objašnjava Nušinović.

Predloženi model fondova bio bi zapravo veliki povratak države u ekonomiju, smatra Nušinović, u čemu se njegovi stavovi vjerojatno razlikuju od Vladinih namjera da veću ulogu prepusti tržištu i poduzetništvu i da ih oslobodi od političkih utjecaja.

U fondove za upravljanje državnom imovinom, o kojima će danas raspravljati radna skupina, osim građevinskih nekretnina u državnom vlasništvu, ući će i poljoprivredno zemljište i šume, te turističko zemljište koje još nije privatizirano, brojna odmarališta, kampovi i hoteli.

Među ostalim, u tom portfelju će se naći i Club Adriatic - koji je tvrtka kći Fonda za privatizaciju, u kojoj su sve bivše vojne nekretnine namijenjene turizmu - Liburnia Riviera Hoteli, Holding Đuro Đaković, Končar, Hrvatske šume.
Viktor Vresnik;Marina Klepo