Valpovački kulen najbolji u Slavoniji

Objavljeno: 20.06.2007

OSIJEK - Kulen Katice Gazdić iz Valpova dobio je najviše bodova (98) na ovogodišnjem, sedmom po redu ocjenjivanju kvalitete slavonskog kulena u organizaciji HGK Županijske komore Osijek, što je gospođi Gazdić donijelo i zlatnu medalju.

Moram priznati da sam iznimno ponosna i sretna zbog pobjede, a što se tiče same proizvodnje, tu nema nikakvih tajni. Bitna je stručnost i iskustvo koje se stječe godinama, a ja ih imam već 20 kada je u pitanju svinjogojstvo i proizvodnja prehrambenih proizvoda
- Moram priznati da sam iznimno ponosna i sretna zbog pobjede, a što se tiče same proizvodnje, tu nema nikakvih tajni. Bitna je stručnost i iskustvo koje se stječe godinama, a ja ih imam već 20 kada je u pitanju svinjogojstvo i proizvodnja prehrambenih proizvoda.

Trenutno na obiteljskom gospodarstvu imamo oko 500 svinja, a naš kulen se prodaje u cijeloj Hrvatskoj te u Njemačkoj i Švicarskoj - rekla je Gazdić, čiji je suprug Josip s dobivenih 92 boda također osvojio zlatnu medalju.

Osim njih, istim odličjem, koje se dodjeljuje svim proizvođačima kulena koji dobiju ocjenu iznad 90, okitili su se tvrtka Ravlić UTD, zatim Ivica Barić iz Narda te Željko Švajhofer iz Belišća. Srebrne medalje dobilo je 19 proizvođača, brončane njih 13, dok je preostalih 18 dobilo diplome.

Inače, na ovogodišnju manifestaciju prijavilo se 17 proizvođača manje negoli prošle godine, a predsjednik Ocjenjivačkog suda prof. dr. Antun Petričević uputio je zamjerku dijelu njih koji još uvijek kulenove omataju na neprimjeren i neprikladan način - u ženske najlon čarape.

- To neki još uvijek čine, a to je apsolutno neprihvatljivo, kao i omoti poput gumenih mrežica od kojih kulen poprimi miris tijekom sušenja. Također se redovno ponavljaju greške po pitanju dodataka, pa moram još jednom ponoviti da kulen treba imati samo tri osnovna dodatka - sol, papriku i bijeli luk - istaknuo je prof. Petričević.

Ernest Nad iz Županijske komore i tajnik Ocjenjivačkog suda istaknuo je da je cilj ove manifestacije gradnja slavonskog kulena kao hrvatskog brenda.  -Kulen mora postati tržišni brend za zahtjevno tržište Europske Unije i izvozni proizvod koji bi trebao asocirati na područje Slavonije.

U tijeku je i zaštita tog autohtonog proizvoda, a kao problem se pojavljuje to što nema kontinuirane opskrbe tržišta kulenom. Stoga bi proizvođači trebali poraditi na nabavi nove opreme kako bi se kulen mogao proizvoditi tijekom cijele godine, a ne samo u zimskim mjesecima - rekao je Nad.

Godišnje se proizvede oko 124 tone kulena

Prema podacima HGK objavljenim u prošlogodišnjem Operativnom programu potpore proizvodnji slavonskog kulena u izdanju Miistarstva poljoprivrede na području Slavonije i Baranje registrirano je 67 proizvođača kulena, koji godišnje proizvedu približno 124 tone kulena za što je potrebno osigurati oko 8300 svinja žive vage od oko 150 kg. Inače, mogućnosti su daleko veće i cilj programa je povećati razinu godišnje proizvodnje na 240 tona kulena.

Nikola Patković

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Nije bilo teško pretpostaviti da će vozač sa snimke, koji je vidno pospan ili pijan, prouzročiti prometnu nesreću. Vozač koji se vozio iza njega sve je snimio, ali i postao dio lančanog sudara.

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen