ZAGREB - Uprava Varteksa oštro je demantirala napise prema kojima su menadžeri te tvrtke tajni posjednici dionica, čime se upućuje na sličnost sa slučajem Podravke.
“Uprava društva Varteks nema niti jednu dionicu, niti na jednom skrbničkom računu. Vlasništvo dionica članova Uprave je javno i transparentno te se može u svakom trenutku provjeriti kod nadležnoga središnjeg klirinškog depozitarnog društva u Zagrebu”, stoji u priopćenju Uprave.
Medijsko sumnjičenje tko stoji iz švicarskog Sibelina, trećeg vlasnika po veličini, koji drži 8,9 posto Varteksovih dionica, nisu željeli pojašnjavati. Zavjera šutnje traje na svim razinama u Varteksu. Jedino radnici koji su nakratko početkom ovoga tjedna obustavili rad jer je Varteksu zbog dospijeća kredita od 30 milijuna kuna od Zagrebačke banke blokiran račun, reagiraju na promjene i naznake da se Varteks zapravo gasi i da je namjera njegovih vlasnika preseliti tek manji dio proizvodnje izvan grada. Time bi Varteksu, Validusu, Sibelinu, odnosno skrbničkom računu RBA i Stjepanu Igrecu te ostalima u vlasničkoj strukturi ostalo trenutačno najvrednije i gotovo jedino građevinsko zemljište na području Varaždina.
Ulaganje zbog zemljišta
Mogućnosti gradnje na tome zemljištu su velike pa oni koji ulažu u Varteksove dionice to ne čine radi tvrtke koja je ove godine poslovala s gubitkom od 38 milijuna kuna nego da bi dugoročno ostvarili profit.
Dobro upućeni izvor potvrdio nam je da je još prije dvije godine u FIMI vidio nacrt prema kojem bi prostor na kojem je sada Varteks trebao postati poslovno-stambena zona. Sumnje u legalnost kupoprodaje dionica potpiruje i to što je dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora Milan Horvat, zbog čijeg je pritvora i odgođena posljednja sjednica tog tijela.
Neizbježna nova otpuštanja
Dok se Varteks pokušava poistovjetiti sa slučajem Podravke i menadžere optužiti za tajne planove preuzimanja, poduzeće tresu egzistencija-lne brige. U prvih je devet mjeseci poslovao s gubitkom od 38,2 milijuna kuna. Prihod s prošlogodišnjih 321 milijun kuna pao je na samo 256 milijuna kuna. Smanjenje domaće potrošnje, rast troškova i nelikvidnosti toliko su pritisli tvrtku da se sasvim izglednim čini novo otpušta-nje od 15 do 20 posto radnika. Kako je istaknuo predsjednik Uprave Zoran Koščec, korigirali su svoje poslovne planove, a ukupnu poslovnu strategiju prilagođavaju kriznim uvjetima.
