RIM - Uoči današnje svjetske premijere filma „Harry Potter i princ miješane krvi“, snimljenome po šestoj knjizi sage Engleskinje J. K. Rawlings, vatikanski oficiozni dnevnik Osservatore Romano objavio je prikaz tajnika uredništva Gaetana Vallinija, uvodničara i filmskog kritičara.

Kritika je pozitivna, pa je Valliniju ovo najbolji od dosadašnjih filmova o Harryju Potteru. On naglašava da je opreka između dobra i zla iznesena „kristalno jasno“, da je poruka da dobro mora nadvladati nad zlim, iako to katkad iziskuje napor i žrtve. „Među inim“, piše u kritici, „u ovom filmu mješavina nadnaravnog suspencea i romantizma – Harry, Ron, Hermione i ostali mladi učenici u Hogwartsu počinju ćutjeti zov strastî – dostiže ispravnu ravnotežu, čineći vjerodostojnijima dogodovštine protagonistâ, koji se suočavaju s istim problemima kao i njihovi 'bezjački' vršnjaci.“

Osservatore je prije godine i pô, u povodu posljednje knjige u sedmodijelnoj sagi donio dva suprotstavljena mišljenja, sugerirajući da nema jednoznačan sud o fenomenu Harryja Pottera. Anglist Edoardo Rialti sa Sveučilišta u Firenzi suglasio se s Papinim svojedobnim gledištem  da to djelo "kvari još neoblikovane duše mladih kršćana ", dok je katolički esejist Paolo Gulisano ocijenio da se "iza izvanrednih pustolovina različitih likova može nazrijeti autoričina antropološka vizija ", da Rawlings u "postmodernom i individualističkom" svijetu "želi mladom čitatelju obznaniti da je dobro 'činiti dobro'".



Protestantski pastor George Bender u Pennsylvaniji bacio je prije nekoliko godina knjigu o Potteru na simboličnu lomaču, zajedno s Disneyjevim Pinocchiom, te snimcima Brucea Springsteena itd. Katolička hijerarhija nije nikada išla tako daleko, ali nije štedjela kritike.
Hrvatski franjevac Josip Blažević je prije osam godina u knjizi „Proroci novog doba“ argumentirao da se i knjige o Harryju Potteru ubrajaju u književnost „new agea“, da su one svojevrsna magijska inicijacija. Bažević je ocijenio ipak da autorica ne iznosi otvoren prijezir spram kršćanstva, ne napada ni vjeru ni moral, te da prizori u romanima o Potteru nisu vjerodostojna interpretacija zbiljskih magijskih iskustava.

„Iza Harryja Pottera krije se pečat Kneza Tmine, Đavla“, obznanio je prije tri godine najpoznatiji talijanski katolički egzorcist otac Gabriele Amroth. On navodi da se u knjigama J. K. Rawling o Harryju Potteru nalaze bezbrojni pozitivni navodi o magiji, da se pokušava podvaliti „lažna razlika“ između bijele i crne magije. Amroth naglašava da ta razlika „ne postoji, jer svaka magija je obraćanje Đavlu“.

Bivši pomoćni biskup u Grazu Gerhard Maria Wagner ocijenio je da je saga o Potteru sotonistička.

I bivši prefekt vatikanske kurijalne Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger smatrao je, dok je bio na toj dužnosti, da je svaki roman o Harryju Potteru antikršćanska propaganda. Ratzingeru se još 2003 obratila njemačka obraćenica na katolicizam i spisateljica Gabriele Kuby, poslavši mu svoju knjigu „Harry Potter – gut oder böse“ (Harry Potter – dobar ili zao), uz molbu da ocijeni njezin rad. Kuby smatra – kako smo još tada pisali – da J. K. Rawlings „emocionalnom manipulacijom i intelektualnim omamljivanjem zaobilazi čitateljevu sposobnost da razlikuje dobro i zlo“. Kardinal Ratzinger odobrio je gledišta koja je iznijela Gabriele Kuby, otpisavši joj kako je „dobro što ona prosvjećuje puk o Harryju Potteru“, jer te knjige sadrže „podmuklo zavođenje“ i iskrivljivanje kršćanstva u još nesazrelim dušama.

Podaci o Ratzingerovu gledištu bili su na Internetu još od 30 rujna 2003 (kako se sve do 2005 vidjelo na adresi: http://stjosef.at/simpnews/news.php?lang=de&layout=newsneu&sortorder=0&category=0&start=1110). Ta je stranica uklonjena s Interneta pošto je Ratzinger izabran za papu, ali se na istom siteu može vidjeti da je s Wagnerom u pogledu Pottera potpuno suglasan biskup St. Poltena msgr Kurt Krenn .

Pozitivna službena katolička viđenja Harryja Pottera su rijetkost, pa je Vallinijeva kritika izazvala svjetski odjek. S druge strane, knjige i filmovi o Potteru privlače publiku i u katoličkim zemljama, ništa manje nego u ostalima.

Inoslav Bešker