ZAGREB - Sada je potpuno jasno zašto je premijerka Jadranka Kosor požurila s objavom svog Programa gospodarskog oporavka Hrvatske. Željela je da hrvatska delegacija u Washingtonu, koju vode guverner HNB-a Željko Rohatinski i potpredsjednik Vlade Ivan Šuker, svjetskim financijašima može reći da se, eto, i Hrvatska odlučno bori protiv ekonomske krize. Nije željela da na proljetno zasjedanje Svjetske banke i MMF-a, koje se danas i sutra održava u Washingtonu, dođu praznih ruku, bez ikakvih planova.

Hrvatski je program u Washingtonu dobro primljen. Dužnosnik banke nadležan za Hrvatsku izjavio je, kako prenose mnogi portali, da je “program ohrabrujući, no važna je brza i snažna provedba mjera, u čemu Hrvatska može računati na pomoć Svjetske banke”.

Djelujte odlučno i brzo

Glavni prigovor svjetskih financijaša je, prema riječima Petera Harolda, direktora odjela za srednjoeuropske i baltičke zemlje, da proračunski deficit treba brže smanjivati. Naime, u svom programu Vlada je zacrtala smanjenje fiskalnog deficita na tri posto do 2020. godine. A iz Washingtona je stigla jasna poruka: deficit treba smanjiti brzo na tri posto, a gospodarski rast s nule podići na 4,5 posto. U protivnom, hrvatski će dug sve više rasti, a već je gotovo dostigao iznos BDP-a.

Druga je važna preporuka da gospodarski rast treba što prije vratiti na 4,5 posto. S deficitom od tri posto i rastom od 4,5 posto, kaže Svjetska banka, Hrvatska će početi izlaziti iz krize, a recept za to su “snažan rast i stroge fiskalne mjere”. U milijardama kuna, smanjenje deficita značilo bi manje troškove od 4,3 milijarde kuna i rast BDP-a od 15 milijardi kuna.

Ekonomisti suglasni

Bude li odlučna, Hrvatska može računati na još veću pomoć Svjetske banke, koja je već lani utrostručena - sa 150 do 200 na 500 milijuna dolara. Harold je jasno rekao: - Što snažnije budu Vladine reformske mjere, to će Banka moći više odgovoriti i pomoći reforme jer je to ključno pitanje.

S ocjenom Svjetske banke slažu se i domaći ekonomisti, analitičari i sindikalci s kojima smo razgovarali.

- U potpunosti se slažem s mišljenjem Svjetske banke da bi Hrvatska trebala ubrzati smanjenje deficita i osnažiti gospodarski rast, a uvjeren sam da bi Vladine mjere to mogle pokrenuti. Ako se privatni sektor počne ubrzano razvijati, investirati i zapošljavati, naravno da će to utjecati na brže smanjenje deficita - kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Ulaganja u energetiku

Za SDP-ova zastupnika Gordana Marasa ključan je rebalans proračuna u kojem će se dati projekcije što konkretno Vlada planira u idućoj godini.

Kao što je SDP kad je bio na vlasti krenuo u cestogradnju, sada treba krenuti u investicije u energetiku i promet, osobito u željeznicu. Hrvatskoj treba novi industrijski procvat jer ćemo inače doći do 400 tisuća nezaposlenih, zaključuje Maras.

Ekonomisti smatraju da porast BDP-a od 4,5 posto nije nemoguć zadatak, štoviše, moguće ga je ostvariti već 2011. bude li stvorena zdrava okolina za investicije i privučemo li investitore. Ključna riječ za to je izvoz, kojemu treba beskompromisno rezati sve ulazne troškove jer on, kako kaže jedan ekonomist, neće mistično porasti sam od sebe. Zaključuje: cijelu državu treba podrediti izvozu i turizmu, pa ćemo imati gospodarski rast i već nagodinu biti bogatiji za 15 milijardi kuna.