Hrvatska Vlada bez vidljive nervoze, gotovo nezainteresirano prati veliki prasak nezaposlenosti. Premijerka Kosor - kao da se ništa dramatično ne događa - nastavlja svoju igru s broševima, naciji dajući na znanje da raspolaže respektabilnom zbirkom. Nisu baš satovi, ali se ima. Više je uzbuđuje što su poslovnjaci otišli predsjedniku Josipoviću na razgovor, nego što radnici odlaze na burzu.
Ledeno ignoriranje radničkih problema Vlada je pokazala odbijajući SDP-ov prijedlog da se neisplata plaća proglasi kaznenim djelom. Uz oko 31.000 nezaposlenih, više od 70.000 radnika radi, a ne prima plaću. HDZ je SDP-ovu inicijativu odbacio s ciničnim argumentima.
Vlada će, rekli su, problem regulirati posebnim zakonom negdje u ljeto, što u najboljem slučaju znači na jesen; zatim, kazneni progon poslodavaca koji ne isplaćuju plaće mogao bi, tvrdi HDZ, “ugroziti pravnu sigurnost”; na kraju su potegnuli taktiku držte lopova, pa razglabali o tome kako je to hrvatskom trudbeniku bilo za vrijeme SDP-ove vlasti. Ukratko, podrugljivim komentarima vlast je ohrabrila neplaćanje radnika.
Ali nije Vlada srca kamenoga u svakom slučaju. Nekoliko dana prije nego što su, odbijanjem SDP-ove inicijative, potvrdili svoje pristajanje uz raširenu praksu rada bez plaće, Banski su dvori odustali od namjere da smanje primanja u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Vlada je vlastitim amandmanom na vlastiti zakon izbrisala ključnu odredbu da se plaće u lokalnim zajednicama ograniče na ukupno 20 posto njihova prihoda. Razlog vjerojatno treba tražiti u potrebi da se smiri prijeteća pobuna među HDZ-ovim lokalnim šerifima.
Naime, najvećim dijelom tangiranih županija, gradova i općina vlada HDZ. Zbog toga ni od reforme lokalne uprave i samouprave nema ništa. Najveći broj općina, koje same sebe ne mogu uzdržavati pa bi ih trebalo ukinuti, pod HDZ-ovom su vlašću.
Iz ta dva primjera lako je zaključiti što se od Vlade može očekivati, tko i što joj je prioritet, o čijim interesima se najviše brine. Zato uopće ne iznenađuje puštanje u javnost probnih balona o povećanju PDV-a. Kako harač ne daje očekivane rezultate, u Vladi su počeli razmišljati o efikasnijem modelu. Veselo društvo u Banskim dvorima - vazda razdragana premijerka, u grohotu ulovljeni, za kolabirajuće državne financije i gospodarstvo zaduženi potpredsjednik Šuker - nije reagiralo na upozorenja da krizni porez ubija proizvodnju i potrošnju.
Fokusiranjem na PDV, uz podizanje stope, porezni bi se teret proširio i na nezaposlene i neplaćene. Ako Vlada i odluči ukinuti harač, nema mjesta zadovoljstvu. To neće biti zato da građanima olakša situaciju, nego zato što je pronašla uspješniji način za njihovo cijeđenje.
