U pokušaju da nađu novi model kreditiranja poduzeća i potaknu oporavak, danas će se u HNB-u okupiti predstavnici centralne banke, poslovnih banaka i HBOR-a. Guverner Željko Rohatinski kaže da će HNB izaći s ponudom za koju vjeruje da će biti prihvatljiva svim akterima, a u konačnici znači da će se izvoznicima staviti na raspolaganje krediti u iznosu od 12 milijardi kuna, uz relativno povoljnu kamatu od četiri do pet posto.
Fiksne kamate
Riječ je pokušaju obnavljanja “modela A” iz 2010. godine, ali u nešto izmijenjenom obliku. Za početak, HNB bi poslovnim bankama spustio stopu obvezne pričuve sa 15 na 13,5 posto, čime bi se oslobodilo oko četiri milijarde kuna i 100 milijuna eura. Iznos od četiri milijarde kuna banke bi u obliku sindiciranog kredita odobrile HBOR-u, uz dogovorenu kamatu. Tako bi HBOR u ukupnom “paketu” od 12 milijardi kuna sudjelovao sa svoje četiri, a poslovne banke osigurale bi još osam milijardi kuna. Poduzeća bi do kredita dolazila kao i u slučaju modela A, preko aukcija, ali ovaj put u HNB-u sugeriraju da kamate budu fiksne. Iako u centralnoj banci ne kažu izričito da su krediti namijenjeni izvoznicima, iz propozicija je jasno da se radi upravo o njima.
Kompliciran model
- Očekuje se da korisnici kredita ostvaruju devizni priljev koji pokriva tečajni rizik kod kredita indeksiranog s valutnom klauzulom ili u devizama - kaže Rohatinski. Poučeni iskustvom iz prvog pokušaja, čini se da u HNB-u žele izbjeći moguće zamke i osigurati da novac uistinu završi kod poduzeća i za poslove koji mogu potaknuti ekonomsku aktivnost. Kod modela A, primjerice, nije se spominjalo kome su krediti namijenjeni, a mogli su se koristiti, uz ostalo, za otplatu duga (40 posto) ili dospjelih potraživanja (20 posto).
HBOR je u dvije godine uspio iskoristiti odobrene mu dvije milijarde kuna, ali model je ocijenjen kao kompliciran i spor. Jedan je od razloga tome, smatraju u HNB-u, činjenica da nitko nije htio preuzeti veći rizik. Prije godinu dana HNB je pokušao zaobići državnu banku i izravno se dogovoriti s poslovnim bankama i poduzetnicima. Taj se model, također, pokazao manjkavim.
Zaglavili u recesiji
U sustav je pušteno oko šest milijardi kuna, ali poduzeća nesklona ulaganju nisu bila osobito zainteresirana za kredite. Umjesto u nove investicije, kune su se počele koristiti za kupnju eura, što je stvaralo pritisak na tečaj. Na kraju je HNB bio prisiljen povući višak novca iz sustava. Ostaje vidjeti hoće li u trećem pokušaju biti više sreće. Namjera je poduzećima koja izvoze omogućiti lakši i jeftiniji dolazak do kredita, pa i uz rizik da ga neće vratiti. U tom preuzimanju rizika očito je da bi “odvažniji” morao biti HBOR jer je to od banaka teško očekivati. Budući da je ekonomija zaglavila u recesiji i da najavljena ulaganja u infrastrukturu teško mogu osigurati održiv rast, država nema mnogo izbora. No, ni bankama nije u interesu nastavak urušavanja ekonomije.