NOVO 21:20 - Predsjedništvo Hrvatskoga sabora na svojoj 7. sjednici donijelo je danas Odluku o imenovanju Odbora za sahranu i Odluku o državnom pogrebu za predsjednika Hrvatskoga sabora Borisa Šprema.
Knjiga žalosti bit će otvorena u ponedjeljak, 1. listopada 2012. godine od 9 sati u Plavom salonu Hrvatskoga sabora, priopćio je večeras Hrvatski sabor.
Svečana komemoracija za preminuloga predsjednika Hrvatskoga sabora održat će se u Hrvatskom saboru, u srijedu, 3. listopada ove godine u 17 sati.
Posljednji ispraćaj predviđen je za četvrtak, 4. listopada 2012. godine u 12 sati na zagrebačkome gradskom groblju Mirogoju. Taj dan bit će proglašen Danom žalosti.
Posmrtni ostaci preminuloga predsjednika Hrvatskoga sabora bit će prethodno izloženi u mrtvačnici gradskoga groblja Mirogoj u četvrtak, 4. listopada 2012. godine od 7,30 do 11,30 sati.
18:40 - Nakon što su mu otkazali vitalni organi, unatoč nešto više od mjesec dana liječenja multiplog mijeloma u SAD-u, umro je predsjednik Sabora Boris Šprem. Nažalost, liječenje u najvećem svjetskom centru za zloćudne bolesti krvi, američkom MD Anderson Cancer Centru u Houstonu, bilo je bezuspješno.
Istina, nade za izlječenje kad je odlazio bile su male, no vjerovalo se da šansa postoji uz novi eksperimentalni lijek Kyprolis koji je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila prošlog ljeta upravo za liječenje tako teških slučajeva te zloćudne bolesti.
Rak plazma stranica
Nakon što je Špremu po dolasku u SAD napravljena genetska dijagnostika tumora kako bi se vidjelo koji bi lijek mogao pomoći kod tako agresivnog multiplog mijeloma, potvrđena je dijagnoza zagrebačkih liječnika da boluje od plazmablastičnog plazmocitoma, odnosno najagresivnijeg oblika raka plazma stanica.
Predsjednik Sabora razbolio se prije nepune dvije godine i tada njegova dijagnoza nije zvučala bezizlazno. Naime, Špremu je u prosincu 2010. dijagnosticiran multipli mijelom, zloćudna bolest koja se uz terapiju koja je danas na raspolaganju drži pod kontrolom. Hospitaliziran je u prosincu 2010. u Zavodu za hematologiju KBC-a Zagreb i prve prognoze nakon kemoterapije bile su optimistične.
Kratki oporavak
Dapače, nakon drugog ciklusa liječenja u svibnju 2011. Šprem se dovoljno oporavio i ponovo se uključio u politički život. Činilo se da je pobijedio bolest.
No, prije šest mjeseci predsjednik Sabora hospitaliziran je zbog smetnji s vidom i omaglica. Nakon operacije sinusa i kosti glave liječnici su posumnjali, a potom i potvrdili da se bolest vratila vrlo agresivno, da se proširila izvan koštane srži - ekstramedularno, odnosno po cijelom tijelu. Bio je to znak za uzbunu i za traženje novih načina liječenja. Predloženo je presađivanje koštane srži od podudarnog davatelja i analizom je utvrđeno da bi to mogao biti brat Borisa Šprema.
No, ograničenje je bila vrlo agresivna bolest jer su liječnici Šprema prvo trebali dovesti u stanje mirovanja bolesti, što se terapijom nije moglo postići. Liječnici su mu stanje uspjeli stabilizirati, ali ne dovoljno da bi se moglo presađivati koštanu srž.
Zbog toga je Špremov zagrebački liječnički tim predložio da se dodatna genska dijagnoza tumora i još neke sofisticirane pretrage koje se ne mogu obaviti u Zagrebu naprave u MD Anderson Cancer Centru.
Dodatna dijagnoza
Šprem je 23. kolovoza otputovao u SAD, gdje mu je nova ciljana terapija trebala omogućiti dovoljan opravak da se liječenje nastavi presađivanjem koštane srži.
U američkom su se centru odlučili za terapiju Kyprolisom, lijekom koji je Šprem trebao dobivati dva puta tjedno tijekom 28 dana. No, pokazalo se da je terapija za njega preagresivna pa su ga liječnici morali staviti u tzv. induciranu komu.
Svi napori hrvatskih i američkih liječnika očito su bili bezuspješni.
-------------------------------------------------------------------------
17:45 - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je brzojav sućuti obitelji predsjednika Hrvatskoga sabora Borisa Šprema, koji je jutros umro u bolnici Houstonu nakon teške bolesti, u kojemu ističe da je odlazak Borisa Šprema veliki gubitak ne samo za njegove najbliže, za prijatelje i suradnike, već i za hrvatsku političku scenu na kojoj je imao još toliko toga za reći.
Bandić: 'Šprem je oko sebe širio pozitivnu energiju i optimizam'
17:20 - Hrvatski sabor, zbog smrti predsjednika Borisa Šprema, idućeg tjedna neće zasjedati, a odgođene su i sve planirane protokolarne aktivnosti, uključujući i dodjelu državne nagrade za znanost te svečanu sjednicu u povodu Dana neovisnosti, doznaje se u Saboru.
Večeras će se sastati uže Predsjedništvo Sabora, koje će formirati odbor za ispraćaj.
Odbor bi, među ostalim, trebao pripremiti komemorativnu sjednicu Sabora, no još se ne zna kada bi se ona trebala održati, budući da se ne zna kada će tijelo preminulog predsjednika iz SAD-a biti dopremljeno u Hrvatsku.
Potvrđeno je da će, po želji obitelji, Boris Šprem biti pokopan na zagrebačkom Mirogoju.
Očekuje se da će u Saboru od sutra biti otvorena knjiga žalosti.
15:50 U povodu smrti predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo je danas da je riječ o ozbiljnom gubitku za hrvatsku politiku, a standarde koje je u svom radu u politici postavio predsjednik Šprem neće biti lako dostići.
Čačić: Smrt Borisa Šprema je ozbiljan gubitak za hrvatsku politiku
"To je ozbiljan gubitak za hrvatsku politiku i svi koji su rekli da neće biti lako dostići standarde gospodina Šprema koje je postavio svojim radom u politici, pa tako i u ovom kratkom vremenu u Hrvatskom saboru, bili su u pravu", kazao je Čačić.
14:00 - Predsjednik Sabora Boris Šprem bio je čestit i odgovoran čovjek, koji je pošteno obavljao sve svoje dužnosti, a njegov odlazak osiromašit će hrvatski politički život, suglasni su Špremovi prethodnici na toj dužnosti Luka Bebić i Vladimir Šeks.
Svjetski mediji prenjeli vijest o smrti predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema
"Borisa Šprema sjećam se kao vrlo korektnog, čestitog, odgovornog i skromnog čovjeka i političara koji je odgovorno i pošteno obnašao svaku svoju dužnost", rekao je Šeks Hini.
Šeks i Bebić: 'Boris Šprem bio je čestit i odgovoran čovjek i političar'
I Luka Bebić sjeća se korektne suradnje s Borisom Špremom u saborskom Vijeću općina, u kojoj se, ističe, nije osjećala razlika u političkoj pripadnosti, a Šprema također opisuje kao korektnog i odgovornog političara.
"I na drugim dužnostima susretali smo se i razgovarali kao prijatelji i ražalostila me je vijest o njegovoj bolesti i preuranjenoj smrti, nakon hrabre borbe za život. Izražavam sućut njegovoj obitelji i SDP-u. Boris Šprem ostat će u trajnom sjećanju nas koji smo ga poznavali, ali i onih koji će doći iza nas", rekao Bebić.
13: 49 - "Boris Šprem bio je veliki političar, državnik i obavljao je mnoge dužnosti. Kruna njegove karijere, njegova služenja narodu bila je dužnost predsjednika Hrvatskog sabora", kazao je Josipović u svome Uredu u povodu smrti predsjednika Sabora Borisa Šprema.
Josipović: 'Boris Šprem bio je velik političar i dobar čovjek'
13:27 Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio je danas sućut u povodu smrti predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema, rekavši da je danas žalostan dan i veliki gubitak za Hrvatsku.
Karamarko: 'Danas je žalostan dan za Hrvatsku'
Karamarko je u u ime svih članova stranke i u svoje osobno ime izrazio sućut Špremovoj obitelji, istaknuvši da je Špremova smrt veliki udarac za čitavu hrvatsku političku scenu, a ne samo za SDP. Sućut je izrazio i svim članovima SDP-a te predsjedniku stranke Zoranu Milanoviću.
13:17 - Kao što znate nakon teške bolesti na koju je gledao s jednom vrstom djetinje naivnosti preminuo je Boris Šprem. Bio je pošten čovjek, uspješan, borac, a opet idealist i djetinje naivan. Šprem je bio poseban, razbolio se prije više od godinu dana i bio je uvjeren da će ozdraviti, tako mi je rekao zadnji put kada smo se čuli, no život je takav. Izrazio sam sućut obitelji - izjavio je za medije premijer Zoran Milanović u Banskim dvorima.
U 16 sati u Saboru se otvara knjiga žalosti.
13:06 Bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić je istaknuo kako ga je bolno iznenadila vijest o smrti Borisa Šprema, predsjednika Hrvatskog sabora ocijenivši kako je njegova smrt gubitak ne samo za njegovu stranku, SDP, nego prije svega za Sabor i za parlamentarizam u Republici Hrvatskoj.
Mesić: 'Špremova smrt gubitak i za parlamentarizam u Hrvatskoj'
12:27 Povodom smrti Borisa Šprema, predsjednika Hrvatskog sabora, Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - Stranke rada uputio je danas brzojav sućuti obitelji Šprem i Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske.
"I kada je osjećao da ga čeka govornička bura, s gospodinom Borisom Špremom dan u Hrvatskom saboru počeo je smiješkom. U političkoj je areni stvarao dobro, pozitivno ozračje što je doista rijetkost. Iako predsjednik, prema svakom se zastupniku odnosio prijateljski, s uvažavanjem, dobrohotno", istaknuo je Lesar u brzojavu sućuti.
Lesar: 'Špremovim odlaskom Hrvatski sabor i politika mnogo su izgubili'
11:33 Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović danas je, u ime Vlade i svoje osobno, uputio izraze sućuti obitelji predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema.
"Draga Jasenka, dragi Damjane, duboko me potresla i ražalostila vijest o Borisovoj smrti. Borio se hrabro i nepokolebljivo protiv opake bolesti i bili smo uvjereni da će je i ovoga puta pobijediti. Nažalost, to se nije dogodilo.
Borisovim odlaskom ostajemo bez dragog prijatelja i kolege, s kojim je bilo iznimno zadovoljstvo surađivati i poznavati ga.
Iza sebe ostavlja bogatu političku karijeru, a svakoj je svojoj dužnosti pristupio časno i otvorena srca, s iskrenom željom da postigne veće dobro i da učini razliku, a nikako samo da odradi mandat,'' stoji u sućuti predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Milanović izrazio sućut obitelji Šprem: 'Borio se hrabro i nepokolebljivo. Bili smo uvjereni da će ovoga puta pobijediti'
11:30 - 'Dijelio sam njegov optimizam u borbi s bolešću, ali nažalost, kraj je bio neminovan', rekao je obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko, u povodu jutrošnje smrti predsjednika Sabora, svog stranačkog kolege i prijatelja Borisa Šprema.
_______________________________________________________
Za Borisa Šprema, bez lažne skromnosti, može se reći da je jedan od najsamozatajnijih i najsmirenijih hrvatskih političara. Taj spokojni glas na ovoj našoj violentnoj i kakofoničnoj političkoj sceni ostat će uvijek u pamćenju, kao njegov zaštitni znak.
Josip Leko: 'Dijelio sam Špremov optimizam, ali nažalost, kraj je bio neminovan'
Bio je, ali i očito volio, biti “igrač” drugog plana, koji je obilježio, sudjelovao i kreirao mnoge važne trenutke za ovu državu, pobjednik je mnogih bitaka iako se njegovo ime često ispuštalo. No, otišao je ne uspjevši, na žalost, nadmudriti opaku bolest. Nije bio čovjek prvog plana, ni za naslovnice, njega nisu povlačili za rukav nesnosni novinari, nije se pred kamerama hvalio onime što je učinio. Boris Šprem nije bio takav, mada je svojom radnom energijom zadivio mnoge koji su mislili da je on tek tu nekakav rezervni igrač.
Zapravo bio je tihi radnik za mnoge koji bi kasnije nezasluženo požnjeli plodove njegova mukotrpna rada. Mnogi će kazati da je za njegovu karijeru karakteristično da je najviše puta propustio ili su ga propustili, nikada nije htio preuzeti neku dužnost na kojoj su ga već mnogi vidjeli - i visoki položaj uz reformistu Ivicu Račana nakon sloma SKH u smiraju 80-ih, pa kao već sigurni gradonačelnik Zagreba u 2000-ima kada je popustio Milanu Bandiću.
Gotovo je već bio inauguriran za šefa gradskog SDP-a, ali je ipak napravio mjesto Davoru Bernardiću. Kada je bio na nekoj dužnosti, poput šefa Ureda predsjednika Mesića ili pak predsjednika Sabora ili zagrebačke gradske Skupštine, znao je samo jedno, obavljati posao. Zapravo bio je Boris Šprem neobična i nesvakidašnja pojava.
Rodio se u pitomim Koprivničkim Bregima 1956. godine te je očito upio smirenost, melankoličnost i mudrost tog smjernog podravskog kraja. Tiha voda brege dere, govorilo se u njegovom kraju, a upravo je svojom upornošću Boris Šprem na najbolji način dokazivao i pretakao u stvarnost tu staru narodnu poslovicu.
Nekako je bio predodređen da se bavi politikom, pa je nedugo nakon ulaska u tadašnji SK Hrvatske te 1986. godine kada se stvorio zametak kaotičnog i krvavog vrtuljka koji se zavrtio na ovim našim prostorima, preuzeo vodstvo najvećeg općinskog partijskog komiteta u tadašnjoj državi - zagrebačke općine Centar.
Bilo je to vrijeme kada se istok Europe zaljuljao dolaskom Mihaila Gorbačova na vlast u SSSR-u i kada su se i u Jugoslaviji mogle navijestiti nove nade i prepoznati uznemirujuće promjene koje će rezultirati neminovnim ideološkim i državnim krahom. U Beogradu se tada isticao Slobodan Milošević kojem se žurilo da se nametne kao nekakav zajednički arhaični vođa, neki mali lažni i nedorasli Tito. Kad nije išlo milom, Milošević je razbuktao srpski nacionalizam kako bi ovladao cijelom Jugoslavijom silom.
U Hrvatskoj tada vlada nelagodna šutnja. Tadašnje republičko vodstvo nije se znalo postaviti pred novim izazovima i prijetnjama koje su dolazile iz Beograda, a demokratska i nekomunistička oporba u nastajanju nije bila spremna na preuzimanje rizika i odgovornosti. I dok su mudre partijske glave smišljale što da se radi, kako parirati sve moćnijem i beskrupuloznijem Miloševiću i njegovom prijetećem “događanju naroda” i bizarnim jogurt-revolucijama, Boris Šprem se nije puno meškoljio ni dvoumio, odlučio je progovoriti i kao prvi u ime najmoćnije partijske organizacije u Hrvatskoj izrekao ono što se mnogima vrtilo po jeziku - Tražimo demokraciju i višestranačje! - Bio je to zahtjev koji je bio jedini adekvatni odgovor najezdi Miloševića.
Reformski nastrojeni članovi SK konačno su dolazili do izražaja i spremno su počeli preuzimati odgovornost otvarajući prostor i drugim, dugo zatomljivanim opcijama, idejama i razmišljanjima. Bio je to jedini mogući odgovor na Miloševićeve prijetnje i zlokobne osvajačke planove.
Boris Šprem imao je hrabrosti izgovoriti tabuizirani zahtjev, a onda su se neki drugi poduhvatli posla i pripremljeni su prvi slobodni višestranački izbori u Hrvatskoj, još od vremena prije Drugog svjetskog rata. Šprem, iako u ekipi reformatora iz SKH nije u prvom planu.
Na izborima pobjeđuje HDZ , a Šprem nakon izbora odlazi u Sabor za savjetnika predsjednika tadašnjeg Vijeća općina Slavka Degoricije, jednog od vodećih ljudi iz tadašnjeg okružja Franje Tuđmana. Iako mu se nudi mogućnost da promijeni, poput mnogih, stranački i ideološki kaput i pretrči na stranu novih pobjednika, Šprem, kao tvrdoglavi i smjerni Podravec ( a njegovu tvrdoglavost koa pozitivnu “manu” nitko neće izbjeći spomenuti) , odlučuje da će ipak ostati među tada prezrenim gubitnicima kojima se “smiješila” potpuna propast.
Špremu je Degoricija tada kazao da može ostati u Saboru, ali se ne smije politički angažirati. No, ne želi besposličariti, pa odlazi u tadašnji Automoto Savez iz kojeg, upravo njegovim angažmanom, stasava Hrvatski auto klub - HAK.
U HAK-u će Šprem ostati gotovo deset godina. Odatle gleda i promjene koje će zahvatiti Hrvatsku početkom 2000-te. HDZ-u nakon poraza na izborima doživljava slom, frakcijski sukobi i podmetanja su svakodnevica. Čistke. Svađe. Ondašnja ognjištarska Pašelićeva struja iz svojih redova izbacuje tada nepodobnog “lijevog” HDZ-ovca Tomislava Karamarka s pozicije pomoćnika ministra unutranjih poslova na ulicu. No, Šprem, tada pruža ruku Karamarku i prima ga u HAK, odakle će se on vinuti u politiku kao šef izbornog štaba prvog posttuđmansovskog predsjednika Stipe Mesića.
Šprem je tada u zgrebačkoj Skupštni kao oporbenjak. Zajedno je s Milanom Bandićem.
Nakon što je SDP osvojio vlast u Hrvatskoj, Ivica Račan želio je imati i glavni grad. No, u Skupštini je tada većinu imao grogirani HDZ. Vještom igrom Bandić i Šprem uspjevaju privoljeti pet zastupnika HDZ-a da glasuju protiv vlastite stranke. Bio je to skliski i rizični manevar. Postojala je mogućnost da se buntovnici “predomisle”. No, Boris Šprem tada stupa na scenu: da se ti glasovi ne izgube, on ih je kuvertirao te posao na niz potrebnih adresa kako vodstvo HDZ-a ne bi izvršilo pritisak i uvjerilo svoje "nestašne" predstavnike da odustanu od svog stava.
I veliki majstor zakulisnih igara Vladimir Šeks bio je zatečen Špremovim igrama i ostalo mu je tek da zadivljeno čestita dostojnom protivniku na spretnom manevru. Šprema zato već svi vide kao novog SDP-ovog gradonačelnika. Spremao se veliki dolazak, ali svoje gotovo ostvareno mjesto proslijeđuje Mlanu Bandiću, a on sam uskoro odlazi na Pantovčak u ured predsjednika Stjepana Mesića i to kada iz njega odlazi njegov prijatelj Tomislav Karamarko.
No, Milan Bandić poletio je visoko, pa se u jednom trenutku osjetio moćnijim i od same stranke čiji je predstavnik bio, zaboravljaući čijim je igrama zapravo postao to što je postao. Kako ga je Šprem postavio tako ga je Šprem, kao šef gradske Skupštine i srezao svojom politikom, na, kako se govorilo, nivo fikusa. I tad je bilo jasno, Šprem bi mogao na čelo gradske organizacije SDP-a, ali opet se povlači i prepušta mjesto Davoru Bernardiću. Bolest ga prijeći u političkom angažmanu. No, uporan i svjestan - upušta se i u tu borbu.
- Sada napokon mogu reći, Vraćam se jači nego ikad, govorio je nakon što je pobjedio rak. S novim poletom i, kako je govorio, novim saznanjima i pogledima na život prihvaća sve veće obveze i preuzima odgovornost predsjednika Sabora. Vrhunskom tehnikom balansira među nabrijanim zastupnicima. Nažalost, ne za dugo. Bolest koja se pritajila ipak ga je sustigla.
_____________________________________________________
ZAGREB - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske Boris Šprem preminuo je rano jutros po europskom vremenu u MD Anderson Cancer Center u Houstonu od posljedica teške bolesti.
Usprkos intenzivnoj terapiji došlo je do daljnje progresije bolesti, a tijekom jučerašnjeg dana došlo je do pogoršanja stanja uz zatajenje vitalnih funkcija, priopćili su iz Ureda predsjednika Sabora. Tijelo Borisa Šprema narednih će dana biti dopremljeno u Hrvatsku.
Šprem je duže vremena bolovao od teškog oblika raka - multiplog mijeloma. Bolest se prvi put pojavila prije nekoliko godina, no uspješno je liječena, te se Šprem mogao vratiti na svoje radno mjesto u saboru i Gradskoj skupštini. Nažalost, bolest je ušla u relaps ove godine, i Šprem je morao biti upućen na bolničko liječenje.
Zbog težine i rijetkosti njegove bolesti, Šprem je otputovao na liječenje u Houston, u kliniku MD Anderson, jednu od najboljih svjetskih ustanova za zloćudne bolesti krvi. Nakon što su iscrpili sve druge opcije, liječnici su započeli tretman eksperimentalnim lijekom namijenjenim oboljelima od multiplog mijeloma, no Špremovo se stanje nastavilo pogoršavati.