Nada Čavlović Smiljanec od početka ove godine je ravnateljica Porezne uprave i pomoćnica ministra financija Slavka Linića.
Posljednjih dana u središtu je pozornosti jer je na inicijativu Ministarstva financija objavila listu poreznih dužnika u zemlji. Fizičke i pravne osobe duguju 52 milijarde kuna, a Čavlović Smiljanec više je puta izjavila da je za nagomilani dug kriva bivša Vlada. S ravnateljicom Porezne uprave razgovarali smo o poreznom stupu srama, njezinim neugodnim iskustvima na poslu, borbi protiv neplatiša i viziji Porezne uprave.
Vi ste osoba koja je objavila imena 102.000 fizičkih i pravnih osoba koje nisu plaćale porez. Istodobno, za gomilanje duga javno ste rekli da je odgovorna isključivo bivša Vlada, odnosno HDZ. Nemilosrdni ste i u vlastitim redovima, mnoge ste smijenili. Jeste li zbog toga imali neugodnih iskustava, telefonskih poziva ili je na vas netko pokušao izvršiti pritisak?
- Imam. Nažalost imam. Primila sam neugodna prijeteća pisma koja sam javila MUP-u. Imam i brojne pozive na mobitel nepoznatih pozivatelja. Međutim, odlučila sam da neću stati i da ću ispuniti ono što sam obećala. Osjećam to kao svoju odgovornost i obvezu.
Koji je bio glavni cilj objavljivanja liste dužnika i postoje li pokazatelji da su zbog toga pojedinci odlučili podmiriti dugovanje?
- Glavni cilj objavljivanja naša je obveza, odnosno obveza hrvatske Vlade prema onim poreznim obveznicima koji su ovih 20 godina, unatoč krizi i recesiji, uredno podmirivali porezne obveze. Svakako, jedan od razloga je i uvođenje reda u porezni sustav i jačanje financijske discipline. Polovica duga od 52 milijarde se ne može naplatiti, a taj dug je naslijeđen. U takvim situacijama morate poduzimati mjere. Najavom da će se objaviti lista dužnika poboljšala se naplata poreznih i drugih javnih davanja. Konačno se mora prekinuti s praksom da se porez ne plaća, koja je trajala posljednjih osam godina.
Kako je moguće da je dug dosegnuo 52 milijarde kuna? Možete li objasniti kako je funkcionirao sustav povlaštenih tvrtki i pojedinaca i čija je najveća odgovornost?
- Nevjerojatno je da su pojedinci odnosno pojedini poduzetnici gomilali dugove godinama, a prema listi dužnika vidi se da je riječ o stotinama milijuna kuna. Odluku o tome koje će se ovršne radnje poduzeti nisu mogli donositi službenici Porezne uprave, to se dogovaralo na višim razinama. I zato u Poreznoj upravi više nema povlaštenih, nema onih koji su jednakiji od ostalih. Ista pravila vrijede za sve. Jer ovrhe su se i te kako dobro provodile nad onim poreznim obveznicima, odnosno građanima i poduzetnicima koji nisu imali svoje zaštitinike. Dogovaralo se da dio poreznih obveznika ne ide u naplatu, nego su se kao ovršne mjere izdavale opomene. Zabilježeni su slučajevi sa 50 opomena. Isto tako, neka rješenja o blokadama žiroračuna držala su se u ladicama, a da nisu dostavljena na izvršenje u Finu.